Osobe čiji bliski član obitelji ima fibrilaciju atrija izložene su 40 posto većem riziku da i same razviju ovakvu srčanu tegobu.
Ova je veza jača ako su
članovi obitelji razvili fibrilaciju atrija prije 65. godine. “Riječ je o
trostrukom riziku”, objasnila je dr. Emelia Benjamin s Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Bostonu.
Srčana aritmija
predstavlja odstupanje od regularnih srčanih otkucaja, a najčešći oblik je
fibrilacija atrija, čiji simptomi uključuju treperenje srca, nepravilan puls,
nedostatak zraka (pogotovo tijekom tjelesne aktivnosti), slabost, umor,
vrtoglavicu i bol u prsima. Ovo stanje povisuje rizik od moždanog udara.
Fibrilacija atrija se često
otkriva tijekom rutinskih medicinskih pregleda jer brojne osobe nemaju izražene
simptome. Druge osobe mogu opaziti nepravilan puls, ali bez prisutstva ostalih
znakova bolesti. Umjesto održavanja pravilnog ritma, atriji se tresu
i na taj se način krv može sliti i nakupiti. Ugrušci se mogu stvoriti i doputovati
do mozga, te tako prouzročiti moždani udar (procjenjuje se kako je upravo
fibrilacija atrija uzrok 15 posto slučajeva moždanih udara).
Liječnici već dugo vremena
znaju kako je fibrilacija atrija nasljedna, međutim, nisu uspjeli procijeniti
koliko to utječe na sam rizik.
Američki
su stručnjaciuključili više od 4000 osoba u svoje istraživanje, koje nisu
imale fibrilaciju atrija na samom početku. Svaki je ispitanik imao barem jednog
roditelja ili brata ili sestru koji su također bili uključeni u ispitivanje. Ustanovljeno je kako se fibrilacija atrija
javljala 40 posto više puta kod ispitanika koji su imali člana obitelji s
fibrilacijom atrija.
“Ovo je još jedan
dokaz koji tvrdi da poznavanje obiteljske povijesti bolesti može biti od velike
pomoći u procjeni rizika za razna stanja”, optimistična je bila dr. Emelia
Benjamin, jedna od čelnih osoba istraživanja.
K. Horvat
