Zadržavanje pozitivnog pogleda na život i održavanje razine tjelesne aktivnosti su bitne, ali često zanemarene metode uz pomoću kojih možete lakše pobijediti rak, tvrde australski istraživači.
Redovito vježbanje
nakon liječenja za rak dojke smanjuje rizik povrata ove maligne bolesti, savjetovali su stručnjaci iz Melbournea.
“Omogućavanje
oporavka pacijenicama i poboljšanje njihovog zdravlja nakon liječenja za rak je
možda jednako važno kao i liječenje same bolesti. Osobe koje su preživjele rak
motivirane su i žele voditi zdraviji život, no mnoge ne provedu svoje dobre
namjere do kraja”, objasnila je dr. Annabel Pollard iz Centra za rak Peter
MacCallum u Melbourneu, voditeljica studije.
Njen je tim razvio
12-tjedni program koji je polučio
ohrabrujuće rezultate za povećanje tjelesne aktivnosti i poboljšao kvalitetu
života kod pacijentica koje su preživjele rak dojke. Stručnjaci ističu kako je
ponekad teško uvjeriti osobe kako moraju biti tjelesno aktivne kako bi smanjile
svoj rizik povrata raka ili razvijanja drugih ozbiljnih bolesti. “Ako im
samo pružite informacije, to neće promijeniti njihovo ponašanje. Morate imati
strukturirani pristup koji će dovesti do promjena”, objasnila je dr.
Pollard.
Rak dojke je najčešća
vrsta raka kod žena širom svijeta. Procijenjuje se da se svake godine javi 1,1
milijun novooboljelih, a umire 411.000 žena. Od raka dojke u Hrvatskoj godišnje
oboli oko 2300 žena, a umre ih 900.
Važnost nade u borbi protiv raka
Drugo
istraživanje koncentriralo se na mentalni pogled na rak. Istraživači Centra za
rak Peter MacCallum pratili su preko 400
pacijenata suočenih s najagresivnijim i smrtonosnijim oblikom raka – karcinomom
crijeva. Ustanovili su kako su depresivne osobe živjele kraće.
“Vjerojatno osjećanje depresije ili nade utječe na
ponašanje pacijenta s rakom. Oni kod kojih je nada jaka skloniji su traženju
informacija, drugog mišljenja, različitih opcija liječenja i bolje se brinu o
sebi nego depresivne i tjeskobne osobe koje smatraju kako nemaju kontrolu nad
svojim životom”, objasnila je Penelope Schofield, voditeljica istraživanja.
K. Horvat
