U našim krajevima nije česta slika američke scene udvaranja, na kojoj se parovi dogovaraju jesu li poligamni ili monogamni (točnije, oni kažu ekskluzivni partneri).
Dok ne odluče odgovaraju li jedno drugome i žele li započeti monogamnu vezu, partneri su slobodni izlaziti s drugim osobama, pa čak se i upuštati u seksualne odnose. S druge strane, takav se odnos kod nas zove “gad jedan, prevario me” ili “koja koza, nisam joj jedini”.
Ova kulturološki specifična pojava dobila je i znanstvenu potvrdu na biološkoj razini. Naime, istraživači Centra za evolucijsku biologiju Sveučilišta zapadne Australije pokazali su kako su spermiji poligamnih miševa bolji “natjecatelji” u trci za oplodnju.
Provodeći selektivni uzgoj miševa koji su bili poligamni (natjecali su se s drugim miševima kako bi oplodili što više ženki) i onih monogamnih (opuštena selekcija), nakon 12 generacija ženke miševa su dva puta parene s mužjacima iz obje skupine. Dok je 53 posto okota imalo “mješovito očinstvo”, 33 posto je imalo poligamnog miša za “oca”, dok je 14 posto imalo monogamnog miša za “oca”.
Poligamni su miševi zadržali ovu prednost širenja gena neovisno o tome jesu li se prvi parili s ženkom ili drugi po redu.
Ukratko rečeno, znanstvenici su biološki dokazali: što više partnera imate, to će vaši potomci biti plodniji, makar što se tiče laboratorijskih ispitanika.
Studija je objavljena u časopisu BMC Evolutionary Biology.
K. Horvat
