Kada se kaže da netko boluje od peludne hunjavice radi se zapravo o jednom obliku alergijskog rinitisa, upali sluznice nosa uzrokovanoj alergijskom reakcijom na alergene – sitne čestice koje kod bolesnika izazivaju preosjetljivost i dovode do tegoba sličnih običnoj prehladi. Javlja se curenje nosa ili začepljenost, kihanje i svrbež u nosu i grlu.
Za razliku od prehlade kod koje su uzročnici virusi kod
alergijskog rinitisa uzročnici su alergeni kao što su pelud, prašina ili
grinje. Alergene uglavnom udišemo zrakom, udahnute čestice filtriramo u nosu i
u slučaju preosjetljivosti razvijamo alergijsku upalu u nosu.
Neki bolesnici imaju tegobe kroz cijelu godinu i to nazivamo
cjelogodišnji alergijski rinitis dok
drugi imaju probleme samo u određenoj sezoni i to obično u proljeće, ljeto ili
jesen. Takav oblik nazivamo sezonski
alergijski rinitis ili peludna hunjavica.
Od svih oblika alergijskog rinitisa obolijeva oko 25 posto
populacije. Može se razboljeti u bilo kojoj dobi no simptomi su obično najizraženiji
kod djece i u 30-im i 40-im godinama života.
Broj alergičara u svijetu raste i to tumačimo kao posljedicu modernog načina
života, promijenjenim načinom prehrane, onečišćenom zraku i klimatiziranim
prostorima.
Zašto je važno prepoznati alergijski rinitis?
Zato što izrazito remeti kvalitetu života, pada produktivnost na poslu i u
školi, remeti san, pogoršava astmu i neliječen dovodi do pojave srodnih bolesti
kao što su rinosinuitis- upala nosa i sinusa, upala srednjeg uha, nosna
polipoza i astma.
Koji su znakovi alergijskog rinitisa?
Curenje nosa ili začepljenost, svrbež očiju i nosa, salve kihanja, kašalj,
podočnjaci i smanjen osjet mirisa.
Podjela alergijskog rinitisa:
1. Sezonski (peludna hunjavica) – izražen kroz nekoliko
tjedana ili mjeseci kada cvjetaju biljke na koje je bolesnik alergičan. U ovom
obliku simptomi su osobito jako izraženi. Najčešći uzročnici su: pelud stabala
u proljeće, trave u kasno proljeće ili ljeto, korov u jesen te razne plijesni.
2. Cjelogodišnji – kod kojeg simptomi traju gotovo cijelu
godinu jer su uzročnici trajno prisutni npr. kućna prašina, grinje, plijesni,
perje i dlake tj. slina kućnih ljubimaca – mačke i psi.
Novija podjela: ako
alergijski rinitis traje kraće od 4 dana u tjednu ili kraće od 4 tjedna
godišnje govorimo o intermitentnom
rinitisu, kod kojeg dominiraju “mokri simptomi” curenja nosa i kihanje.
Ako traje duže od 4 dana u tjednu ili više od 4 tjedna
godišnje radi se o perzistirajućem
obliku gdje je osnovna tegoba začepljenost nosa.
Svi oblici alergijskog rinitisa se slično liječe i ako
sumnjate da i vi bolujete javite se vašem liječniku opće medicine ili nadležnom
pedijatru vašeg djeteta radi daljnje obrade. U slučaju da vaš liječnik tako
procijeni, moguće je da ćete biti upućeni i na specijalistički pregled
otorinolaringologu.
Kako izgleda liječnički pregled ?
1. Pregled započinje nizom pitanja, što se zove “uzimanje
anamneze”, kojima liječnik saznaje sve o vašoj bolesti, tegobama koje imate,
kada su se javile, koliko traju, koje su jačine kao i o eventualnim faktorima
rizika,a to su druge alergije, astma, pušenje, izloženost dimu cigareta u prvoj
godini života i krvnim rođacima
alergičarima. Pitat će vas za moguće nosne simptome, osjet mirisa i okusa,
kašalj, glavobolju, otežanom disanju i hrkanju.
2. Nakon uzete anamneze, koja je znači razgovor o tegobama
radi kojih ste došli liječniku, slijedi fizikalni pregled uha, nosa i grla
kojim se traže dodatni znaci alergije. Taj pregled je bezbolan i ne traje dugo.
3. Slijedi testiranje i potvrda dijagnoze. Uobičajeno se
rade testovi:
a) krvni test ukupni IgE, uzorak krvi se uzima u
laboratoriju
b) kožni prick test, njime otkrivamo na što smo točno
alergični. Mala količina čestice – mogućeg alergena se zagrebe u kožu ruke i
potom se promatraju znaci alergijske reakcije – crvenilo i oticanje.
c) citološki bris nosa, poseban bris nosa u kojem tražimo
stanice alergije
Liječenje alergijskog rinitisa
Neliječeni alergijski rinitis može voditi u druge ozbiljne bolesti i komplikacije.
Danas uspješno liječimo alergijski rinitis brojnim oblicima terapija.
1. Izbjegavanje alergena – osnova liječenja i prevencije bolesti
Ponekad je potrebno promijeniti način života kako bismo izbjegli trigere – okidače alergijske reakcije.
Neki od korisnih savjeta su: prestati pušiti i boraviti u zadimljenim prostorima, smanjiti vlagu u kući ispod 50 posto, prati posteljinu u vrućoj vodi i ne sušiti ju vani izloženu peludima, odstraniti kućne ljubimce i sve oblike tepiha iz spavaće sobe, koristiti antialergijske prekrivače, eliminirati žohare iz kuće, koristiti pročišćivače zraka, redovito ako je moguće prati kućne ljubimce, u sezoni cvatnje trava i peludi te stabala zatvarati prozore i vrata te ne boraviti na otvorenom prostoru ujutro kada je koncentracija peludi najveća, izbjegavati suhi i vjetroviti dan na otvorenom te nositi zaštitnu masku pri radu u vrtu.
2. Farmakoterapija – razni lijekovi u sistemskim ili lokalnim oblicima primjene (tablete, sirupi, kapi ili sprejevi za nos ili oči)
-
nazalni kortikosteroidi su sprejevi za nos, kod velikog broja bolesnika lijek izbora, osobito za teže oblike bolesti. Njihovo puno djelovanje nastupa nakon prvog tjedna primjene pa se ne smije prerano odustati od liječenja. - antihistaminici – uglavnom kao tablete jednom dnevno ili kao sirup za djecu. Rijetko u obliku spreja za nos ili kapi za oči. Učinkoviti su kod blagih do srednje teških oblika i počinju djelovati već unutar jednog sata. Novije generacije nemaju izraženu neželjenu nuspojavu uspavljivanja.
- dekongestivne kapi – nisu lijek izbora, štetno djeluju u dugotrajnoj primjeni pa se preporučuju najviše do 5 dana, nakon toga izazivaju ovisnost sluznice nosa.
- kromoni (lokalno u nos i oči)
- antileukotrieni – u obliku tableta
- intranazalni antikolinergici
- fiziološka otopina za ispiranje nosa – obilno izotoničnu otopinu ukapavati u nos, barem tri puta dnevno, najbolje prije upotrebe nazalnog kortikosteroida. Njome vlažimo i čistimo sluznicu nosa i pomažemo transportu u nosu. Može se koristiti od najranije dobi.
- oralni kortikosteroidi za razliku od lokalno primijenjenih sprejeva za nos pripravci u obliku tableta ili injekcija imaju ozbiljne nuspojave i izbjegavaju se.
3. Imunoterapija = desenzitizacija tj. “cijepljenje alergenima”
Provodi se u dogovoru s liječnikom specijalistom, kroz tri godine primaju se injekcije alergena u svrhu navikavanja organizma na alergene i prestanka preosjetljivosti.
Brojne su, dakle, mogućnosti liječenja alergijskog rinitisa. Istraživanja nam govore o porastu broja oboljelih. Cilj nam je rano prepoznavanje bolesti koje će dovesti do primjerenog liječenja i sprječavanja razvoja komplikacija.
Zato javite se svom liječniku na vrijeme i pobijedite alergiju!
Nadamo se da smo vam u tome pomogli.
Autorica teksta:
dr. Katarina Doršner, spec. otorinolaringologije
Opća bolnica Dubrovnik
