Bronhiektazije su trajna proširenja malih i srednje velikih dišnih puteva praćena propadanjem stjenki dišnih puteva. Bolest je često udružena s infekcijom.
Zašto nastanu bronhiektazije?
Bronhiektazije su rijetko urođene, a znatno su češće posljedica bakterijskih, virusnih i gljivičnih infekcija plućnog tkiva. Mogu nastati i zbog mehaničkog zatvaranja šupljine bronha stranim tijelom ili tumorom. Znatno rjeđi su im uzroci plućne bolesti: sarkoidoza, tuberkuloza i plućna fibroza.
Simptomi bolesti
Vodeći simptom bolesti je produktivan kašalj (kašalj s obilnim iskašljajem) koji se češće javlja u ranim jutarnjim satima. Simptomi bolesti obično postaju izraženi nakon što bolesnik preboli neku infekciju dišnog sustava (npr. težu upalu pluća) nakon koje su kašalj s obilnim iskašljajem i dalje prisutni, a pogoršavaju se tijekom sljedećih godina. Ispljuvak nema neke posebne karakteristike; bojom je žuto – zelenkast, mutan. Česta je pojava hemoptize (krvavog iskašlja), koji je nekada prvi simptom bolesti. Povremeno je temperatura povišena, a često se javlja pleuralni bol. Nije rijetko da se kod bolesnika s bronhiektazijama češće javljaju upale pluća (pneumonija). Umor, malaksalost i gubitak težine su simptomi bolesti koji se često javljaju. Prisutno je otežano disanje a pri auskultaciji bolesnika se čuje zvuk zviždanja u plućima .
Komplikacije bronhiektazija mogu biti brojne i ozbiljne: upala pluća koja se ponavlja, apsces pluća, empijem, pneumotoraks, kronična respiratorna insuficijencija i kronično plućno srce.
Osnovni elementi za postavljanje dijagnoze bronhiektazija su :
- dugotrajno prisutan kašalj uz iskašljavanje obilnog, gnojnog ispljuvka
- iskašljavanje krvavog ispljuvka (hemoptiza)
- vlažni bronhitični šumovi koji se čuju nad donjim plućnim režnjevima (pri fizikalnom pregledu bolesnika).
- neznatne promjene na standardnoj rendgenskoj slici grudnog koša
- karakteristična
proširenja bronhija (nalaz bronhografije)
Dijagnoza se najsigurnije postavlja na osnovu kompjuterizirane tomografije (CT).
Liječenje bronhiektazija
Cilj terapije je otklanjanje tegoba, sprječavanje pogoršanja bolesti i nastanka komplikacija.
U liječenje bronhiektazija postoje dva osnovna pristupa: konzervativni i kirurški.
Konzervativni pristup:
Konzervativnim pristupom olakšavaju se simptomi bolesti i sprječava nastanak komplikacija (učestalih upala pluća). Olakšavanje simptoma se odnosi na održavanje prohodnosti dišnih puteva posebnom tehnikom drenaže, dovoljnom unosu tekućine, primjenom tehnika perkusije i vibracije grudnog koša i poboljšavanjem tehnike iskašljavanja.
Antibiotska terapija se provodi zbog liječenja infekcije, na osnovi bakteriološkog pregleda iskašljaja bolesnika (analiza bakteriograma).
Bronhodilatatori (lijekovi za širenje dišnih puteva) se koriste zbog bronhoopstrukcije, koja je obično povezana s bronhiektazijama.
Kirurški pristup:
Iako se kirurško liječenje danas rjeđe primjenjuje, kirurški zahvat je neizbježan ako se bolest manifestira ponavljanim krvarenjima i iskašljavanjem krvi.
Prije donošenja odluke o operativnom liječenju bronhiektazija, potrebno je da bronhiektazije budu lokalizirane, a preostali dio plućnog tkiva zdrav kako bi na sebe mogao preuzeti cjelokupnu funkciju disanja. Također je potrebno da bolesnik bude u dobrom općem stanju, kako bi rizik operacije bio minimalan.
Što savjetovati bolesnicima s bronhiektazijama?
- prestanak pušenja
- izbjegavanje boravka u prostorima koji sadrže tvari koje nadražuju dišni sustav
- po mogućnosti, što dulji boravak u krajevima s ugodnom klimom (priobalje)
- obavezno cijepljenje protiv gripe (u slučaju da nisu prisutne kontraindikacije za cijepljenje)
Autorica teksta:
dr. Dubravka Pelicarić
pulmolog
KB Jordanovac
