Zagrebački hotel Panorama će 29. i 30. listopada biti domaćin 1. međunarodnoj konferenciji Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH-a) pod nazivom “Istine o psihoterapiji”.
Jadran Morović, dr. med.
Konferencija otvara vrata široj javnosti. U sklopu nje će sudionici moći poslušati zanimljiva predavanja uglednih i domaćih stručnjaka i saznati koji sve izazovi stoje na putu usklađivanja psihoterapije s europskim standardima. Ali još važnije – saznat će koji psihoterapijski pravci postoje u Hrvatskoj i kako psihoterapija može pomoći u unapređenju življenja.
Tim povodom smo razgovarali s dr. Jadranom Morovićem, psihijatrom-psihoterapeutom i predsjednikom Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH).
Što je psihoterapija? Je li riječ o liječenju ili tretmanu?
Prema prijedlogu Nacrta Zakona o psihoterapiji (ZOPT-a), psihoterapija je liječenje i/ili tretman problema emocionalne prirode psihološkim putem u kojem educirana osoba namjerno uspostavlja profesionalne odnose s pacijentom u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih simptoma te promjene poremećenih shema ponašanja kao i poticanje pozitivnog rasta i razvoja.
Je li položaj psihoterapijske profesije u Hrvatskoj uređen zakonskim okvirima?
Psihoterapijska profesija u Hrvatskoj nije zakonski regulirana. Spominju je u tzv. “Plavoj knjizi” HZZO-a, i obavljaju ju jedino psihijatri. Problem je što svi psihijatri nemaju edukaciju iz psihoterapije prema normama Europske Psihoterapijske Asocijacije (EAP-a). Na inicijativu EAP-a i Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH-a), u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, u pripremi je “Pravilnik o psihoterapiji”.
Tko se u Hrvatskoj smije, a tko ne smije baviti ovom profesijom?
U Hrvatskoj ne postoji posebno odobrenje za bavljenje psihoterapijskom profesijom. Trebamo Zakon o psihoterapiji. To je razlog što se SPUH već šest godina zalaže za ZOPT. Prema spomenutom Pravilniku o psihoterapiji Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, psihoterapiju smiju obavljati oni koji su završili edukaciju iz psihoterapije, jednu od psihoterapijskih škola priznatih u Europi i s ispunjenim uvjetima prakse i supervizije.
Postoji li u našoj zemlji određeni sukob između psihologa i psihijatara?
U okviru psihoterapije nema sukoba jer svatko radi psihoterapiju u okviru svojih mogućnosti i obrazovanja. Pri tome se klijenti odlučuju za psihoterapeute, ali i psihoterapeuti za klijente. Neki klijenti mogu biti liječeni i po psihijatru medikamentozno, a paralelno ići na psihoterapiju. Psihoterapija je postupak dobrovoljnog mijenjanja sebe i to prema vlastitom izboru i potrebi.
Je li odlazak na psihoterapiju još uvijek “sramota” ili se percepcija ipak promijenila posljednjih godina?
Percepcija se mijenja iz godine u godinu, tako da u mojoj tridesetogodišnjoj praksi primjećujem promjene kod pacijenata i to prema pozitivnom, odnosno, puno se više ljudi i puno se lakše ljudi odlučuju na odlazak psihoterapeutu. Najčešći korisnici psihoterapijskih tretmana su osobe s anksioznim, depresivnim i fobičnim tegobama.
Koji su najčešći razlozi zbog kojih osobe traže pomoć psihoterapeuta?
Razlozi su raznoliki. Primjerice, pacijenti se često odlučuju doći iz njima važnog razloga, da bi tijekom psihoterapijskog postupka uvidjeli neke druge razloge i probleme na kojima bi “trebalo raditi”.
Trebaju li poslodavci voditi više računa o mentalnom zdravlju svojih zaposlenika?
Svakako trebaju! Međutim to u praksi nije vidljivo, osim možda na pozicijama managera ili u manjim tvrtkama i za druge djelatnike, no ipak premalo. Segment mentalnog zdravlja, u današnjim stresnim situacijama, postaje neizostavno područje koje bi svaki poslodavac trebao pratiti i o istome brinuti.
Što Vas je potaknulo na organiziranje konferencije posvećene psihoterapiji i što u konačnici očekujete od nje?
Poticaj upravo ide iz svega do sada navedenog, prvenstveno želje za ustanovljavanjem zakonske regulative. Drugi je važan razlog približavanje psihoterapije građanstvu i umanjivanje stigmatizacije vezane za odlazak psihoterapeutu. Treći razlog je što je edukacija za psihoterapeuta dugotrajna i mukotrpna, iziskuje puno odricanja i rada “na sebi”.
Mišljenja sam da se svi zajedno
moramo zalagati za kvalitetu psihoterapije, kako korisnici, tako i
psihoterapeuti, na obostrano zadovoljstvo. Time
ukazujemo zakonodavcu na europske standarde koje želimo i u Hrvatskoj – zaključio je za kraj dr. Jadran Morović, psihijatar-psihoterapeut i predsjednik Saveza
psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH).
Više informacija o konferenciji “Istine o psihoterapiji” doznajte na www.savez-spuh.hr. Detaljan sadržaj radionica i predavanja možete pogledati ovdje.
K. Ramić
