Majke koje doje svoje bebe šest mjeseci zaštićenije su od razvijanja hipertenzije kasnije u životu.
Istraživači tvrde kako njihovo otkriće nije dokazalo da je dojenje glavni razlog za zdraviji tlak nego se samo može pridodati velikom broju istraživanja koja su ustanovila mnoge dobrobiti dojenja ne samo za bebe nego i za majke.
Općenito govoreći, liječnici preporučuju svježim majkama dojenje prvih šest mjeseci bebina života, a sljedećih pola godine kombinaciju dojenja i krute hrane.
Smatraju kako dojenjem mogu zaštititi djecu od određenih tegoba: ono je važna javnozdravstvena strategija kojom se sprječavaju dječja i majčina oboljenja i mortalitet beba. Naime, majčino mlijeko sadrži optimalne hranjive sastojke potrebne u prvim mjesecima života te smanjuje rizik od akutnih i kroničnih dječjih bolesti. Tako, majčino mlijeko ojačava bebin imunitet, smanjuje opasnost od astme, gastroenteritisa i ekcema, osigurava pravilan razvoj čeljusti, smanjuje rizik od iznenadne dojenačke smrti, šećerne bolesti, bolesti srca, visokog tlaka itd.
Osim što majkama pomaže lakše skinuti trudničke kilograme, dojenje ih može zaštititi od hipertenzije kasnije u životu, dijabetesa te povišenog kolesterola.
Istraživači Sveučilišta Sjeverne Karoline su proučavali 56.000 majki. Žene koje su dojile barem šest mjeseci bile su manje sklone razvijanju hipertenzije 14 godina poslije u odnosu na majke koje su svoje bebe hranile na bočicu.
Nakon što su u obzir
uzeli faktore poput prehrane, tjelovježbe ili navike pušenja, istraživači su
zaključili kako su ispitanice koje nisu dojile ili su pak dojile samo tri
mjeseca 25 posto sklonije razvijanju hipertenzije nego žene koje su dojile
godinu dana.
S jedne strane, moguće
je da je neki drugi faktor osim dojenja doprinjeo zaštiti od povišenog tlaka. Jednako
tako, moguće je i da je ova povezanost između majke i djeteta utjecala na žene.
Naime, studije su pokazale kako hormon oskitocin, koji se otpušta za vrijeme
dojenja, dugotrajno utječe na krvni tlak žena.
K. Horvat
