Kardiovaskularne bolesti predstavljaju glavni uzrok pobolijevanja i smrtnosti u zapadnoj civilizaciji. Više od 200 milijuna ljudi širom svijeta ima visoki rizik nastanka neželjenog kardiovaskularnog događaja.
Pacijenti koji boluju od šećerne bolesti imaju dva do tri puta veći rizik smrtnog ishoda uzrokovanog kardiovaskularnom bolešću nego oni bez šećerne bolesti. Drugi faktori rizika kardiovaskularne bolesti poput povišenih masnoća u krvi, povišenog krvnog tlaka i debljine moraju se adekvatno liječiti i kontrolirati.
Stilovi života povezani s povišenim rizikom za kardiovaskularne bolesti
Visokokalorična | Povišen krvni tlak | Visoki LDL |
Pušenje cigareta | Šećerna bolest | Godine i spol |
Fizička neaktivnost | Povećan unos | Bolesti srca |
Osobe s prisutnim metaboličkim sindromom imaju povećani rizik nastanka kardiovaskularne bolesti u odnosu na osobe koje samo boluju od šećerne bolesti. Osobe s istodobno prisutnim metaboličkim sindromom i šećernom bolešću imaju povećani rizik nastanka neželjenog kardiovaskularnog događaja u odnosu na osobe koje boluju od samo jednog od navedenih poremećaja. Metabolički sindrom je stanje u kojem je prisutna poremećena tolerancija šećera u krvi ili šećerna bolest tipa 2 plus dva od sljedećih stanja:
- povišeni krvni tlak
- povišene masnoće u krvi
- debljina
Na temelju takvih kriterija utvrđeno je da 78 posto žena i 84 posto muškaraca koji boluju od šećerne bolesti tipa 2 imaju istodobno prisutan i metabolički sindrom!
Šećerna bolest
U Republici Hrvatskoj 2,5 posto osoba boluje od šećerne bolesti (oko 120 000 osoba). Od ukupnog broja oboljelih osoba, 10 posto njih (oko 12 000 osoba) boluje od tipa 1 šećerne bolesti i liječi se primjenom temeljnih načela uz primjenu inzulina. Preostali dio od 90 posto (oko 108 000 osoba) ima tip 2 šećerne bolesti i većina je pretila, te uz temeljna načela uzima lijekove za snižavanje razine šećera u krvi.
Temeljna načela liječenja šećerne bolesti:
- edukacija
- dijabetička prehrana
- regulirana tjelesna aktivnost
- samokontrola
Dijabetička prehrana
Namirnice bez ograničenja (sve zeleno, što sadržava minimalno ili ništa škroba: zelena salata, paprika, krastavci, kelj i drugi nadzemni dijelovi povrća). Namirnice s ograničenjem (sadržavaju škrob: krumpir, mrkva, cikla, riža, tjestenina, grah, grašak). Namirnice sa znatnim ograničenjem čija upotreba treba biti što manja (čokolada, bomboni, kolači, marmelada i ostali slatki proizvodi).
Ciljevi prehrane
Manje od 10 posto energije u obliku zasićenih masti, 3-7 posto energije iz nezasićenih masti, 27-40 g vlaknastih ostataka u prehrani, više od 400 g voća i povrća, više od 30 g mahunarki, orašastog voća i sjemenki, manje od 300 mg kolesterola dnevno, više od 20 g ribe dnevno, manje od 6 g soli dnevno.
Regulirana tjelesna aktivnost ovisi o dobi, načinu življenja i interesima osobe.
Samokontrola uključuje:
- mjerenje razine šećera u krvi tijekom dana s pomoću glukometra i test traka
- kontrola tjelesne mase jednom dnevno ili tjedno
- po mogućnosti i potrebi kontrola krvnog tlaka u kućnim uvjetima
Liječenje šećerne bolesti lijekovima i inzulinom
Liječenje inzulinom se sprovodi u osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 ili nakon višegodišnje i sve manje uspješne primjene lijekova za snižavanje razine šećera u krvi, strogo je individualna i sprovodi ju specijalist dijabetolog.
Lijekovi za snižavanje razine šećera u krvi se koriste u liječenju osoba s tipom 2 šećerne bolesti nakon nedovoljne učinkovitosti temeljnih načela primjenjivanih kroz najmanje tri mjeseca, vrsta lijeka ovisi o karakteristikama dotičnog pacijenta.
Povišeni krvni tlak
Kronično povišenje vrijednosti krvnog tlaka iznad 140/90, jedan je od glavnih uzroka smrtnosti u cijelom svijetu. Razlikujemo dva osnovna oblika:
- primarnu ili esencijalnu (90-95 posto)
- sekundarnu
Terapija se sastoji od:
- općih higijensko dijetetskih mjera
- lijekova
Higijensko dijetetske mjere
Smanjenje tjelesne mase, ograničenje unosa soli u ishrani, smanjiti unošenje masti životinjskog podrijetla, ograničiti unos alkohola, prestati pušiti!, umjerena i redovita tjelovježba.
Terapija lijekovima povišenog krvnog tlaka
Uvodi se kod dokazanog povišenog krvnog tlaka, ne zanemarujući higijensko-dijetetske mjere.
Obično se uvodi jedan od lijekova tzv. prve linije (diuretik, beta blokator, antagonist kalcijevih kanala, ACE- inhibitor), odabir lijeka je individualan i ovisi o mehanizmu nastanka povišenog krvnog tlaka, popratnim bolestima i očekivanim nuspojavama. Uvodi se najmanja doza izabranog lijeka uz postupno povećanje doze do postizanja regulacije krvnog tlaka. U slučaju neuspjeha kontrole krvnog tlaka jednim lijekom, koristi se razumna i racionalna kombinacija navedenih lijekova ili se lijek zamijeni drugim. Za napomenuti je da 2/3 osoba s povišenim krvnim tlakom ne uzimaju redovito ili uopće ne uzimaju lijekove!
Povišene masnoće u krvi
Dokazano je da snižavanjem razine masnoća u krvi izravno smanjujemo rizik nastanka kardiovaskularne bolesti. Odluka o liječenju ovisi o prisutnosti koronarne bolesti, razini LDL kolesterola, spolu i dobi. Osnovna mjera u liječenju povišenih masnoća je dijeta sa smanjenim unosom zasićenih masti životinjskog podrijetla i kolesterola uz tjelesnu aktivnost i regulaciju tjelesne mase. Ako se unatoč dosljednom pridržavanju osnovnih mjera u liječenju povišenih masnoća tijekom tri mjeseca ne postignu zadovoljavajuće vrijednosti masnoća u krvi, i ako postoje drugi faktori rizika, valja posegnuti za lijekom (statini).
Ciljna vrijednost lipida u serumu liječenih statinom:
- ukupni kolesterol< 5 mmol/L
- LDL- kolesterol< 3 mmol/L
- trigliceridi< 2 mmol/L
- HDL- kolesterol> 1 mmol/L
Zaključak:
Dobro kontroliranim vrijednostima krvnog tlaka i šećera u krvi, snižavanjem razine masnoća u krvi i tjelesne mase, prestankom pušenja i redovitom tjelesnom aktivnošću, značajno smanjujemo rizik nastanka kardiovaskularne bolesti omogućavajući na taj način kvalitetniji život osoba oboljelih od navedenih poremećaja.
Autor članka:
Damir Kirner, dr. med., specijalist internist kardiolog
Klinički odjel za kardiovaskularne bolesti
Interna klinika KBC Osijek
