Kada ste zadnji put ugasili televiziju, pojeli zajednički obrok i razgovarali sa svojom djecom? Prošlu nedjelju, tijekom neke posebne prigode ili za vrijeme blagdana?
U ovim brzim vremenima većina nas jede “u
hodu”, konzumirajući tako hranu visoke kalorijske vrijednosti, koja ne
samo da je nezdravija, već je i skuplja od kućnog obroka. Znanstveni dokazi upućuju
na to da upravo takav način prehrane može dovesti do problema, kako pretilosti
tako i pothranjenosti, ali i narušiti skladne obiteljske
odnose.
Nezdrave prehrambene navike ostavljaju
prvenstveno posljedice na našoj djeci. Znanstvenici sa Sveučilišta Rutgers, New
Jersey, objedinili su spoznaje dosadašnjih 68 znanstvenih istraživanja te
utvrdili kako djeca iz onih obitelji u kojima se posvećuje pažnja
obiteljskim obrocima unose više zdravih namirnica, poput voća, povrća,
vlakana i hrane bogate mineralima i vitaminima. Upravo ta djeca imaju i niži indeks tjelesne mase, BMI (kg/m2), iako se ne
može utvrditi izravna veza između učestalih obiteljskih obroka i vrijednosti
indeksa tjelesne mase.
Zajednički obrok prava je prilika za povezivanje
obitelji, planiranje zajedničkih aktivnosti, iznošenje informacija iz
svakodnevnog života svakog pojedinog člana. Opće je uvjerenje kako tinejdžeri ne žele blizinu svojih roditelja te
kako su “prezaposleni” za zajedničke obroke. Možda će vas iznenaditi
podaci kako od 1055 ispitanih američkih tinejdžera u dobi između 12 i 17 godina
čak 75 posto njih smatra da su zajednički obiteljski obroci važni,
ali samo 60 posto jede s drugim članovima svoje obitelji barem pet puta tjedno.
Tinejdžeri koji jedu za obiteljskim
stolom osjećaju podršku svoje obitelji te su rjeđe izloženi depresiji.
Naime, obiteljski obroci pružaju osjećaj pripadnosti zajednici i
oslikavaju obitelj kao sigurno utočište.
Izvješće američkog Nacionalnog centra za ovisnosti o drogama (CASA) pokazuje kako je dvaput vjerojatnije da će tinejdžeri koji imaju povremene obiteljske večere – manje od tri tjedno – koristiti duhan i
alkohol te konzumirati drogu, za razliku od svojih vršnjaka koji
prisustvuju obiteljskim obrocima minimalno tri puta tjedno. Takva djeca
veći dio vremena provode bez roditeljskog nadzora te su sklonija
povezivanju s lošim društvom.
Tijekom zajedničkih obroka djeca usvajaju odgovarajuće manire ponašanja, razvijaju jezične vještine, dokazano postižu bolji uspjeh u školi te imaju 12 posto manju vjerojatnost da budu pretila u odnosu na svoje vršnjake.
Pozivam
stoga sve roditelje da pokušaju pronaći vremena u svom natrpanom
dnevnom rasporedu kako bi donijeli ispravnu odluku za svoju obitelj te
učinili obiteljske obroke svojim prioritetom, jer je očito kako će tako
njihova djeca biti zdravija, sretnija i uspješnija, a oni samim time
zadovoljniji.
Izvor: Biologija.com.hr
