Statini, 3-hidroksi-3-metilglutaril koenzim A redukataza inhibitori, ključni su lijekovi za liječenje povišene razine kolesterola te za prevenciju ishemijske bolesti srca i moždanog udara. Zadnjih nekoliko godina također se istražuje njihov povoljni učinak u bolesnika s demencijom.
Unatoč tome što su jedni od najpropisivanijih lijekova i što su se u proteklih 25 godina pokazali kao sigurni i učinkoviti lijekovi, čak 25 posto bolesnika ih prestaje uzimati unutar šest mjeseci, a nula posto unutar dvije godine. Uzrok tome su najčešće nuspojave kao što je oštećenje jetre i mišića. Stoga je prije uvođenja terapije statinima, a isto tako i za vrijeme terapije, nužna procjena rizika te stalni nadzor nad bolesnikom.
Oštećenje mišića može varirati od vrlo blagog oblika – mialgije, koja se očituje bolovima i mišićnom slabošću uz normalne serumske vrijednosti kreatin kinaze (CK); umjerenog oštećenja – miozitisa, kod kojeg su bolovi i slabost praćeni povišenim vrijednostima CK; te teškog oblika – rabdomiolize, koju karakteriziraju izraziti bolovi i mišićna slabost uz desetorostruko povišene vrijednosti CK-a.
Istraživanja su pokazala da se miopatija inducirana statinima javlja u 0,1 posto bolesnika, najčešće u formi mialgije kao najblažeg stupnja oštećenja. U određene grupe bolesnika je rizik za razvoj statinima inducirane miopatije veći. Istraživanja su pokazala da su bolesnici koji imaju genetski uzrokovan metabolički mišićni defekt osobito skloni razvoju miopatije. Dodatni rizik predstavlja starija životna dob, ženski spol, niži indeks tjelesne mase, šećerna bolest, smanjena aktivnost štitnjače, bubrežne i jetrene bolesti. Također rizik povećavaju i neki vanjski faktori kao što je konzumacija alkohola, veća fizička aktivnost, uzimanje određenih lijekova kao što su antagonisti vitamina K (varfarin), fibrati (gemfibrozil), blokatori kalcijskih kanala (verapamil, diltiazem), makrolidni antibiotici (azitromicin) ili antifungici (itrakonazol).
Najčešći mišićni simptomi javljaju se kao ukočenost, težina ili bolni grčevi, češće u nogama i uglavnom prolaze dva tjedna nakon početka terapije statinima. Ako se simptomi povuku unutar dva-tri tjedna od obustave lijeka, najvjerojatnije je riječ o statinima induciranoj miopatiji. Pojava simptoma koji sugeriraju oštećenje mišića u bolesnika na terapiji statinima zahtijevaju laboratorijsko određivanje CK, razine vitamina D i hormona štitnjače, a daljnja obrada se nadopunjuje ovisno o individualnoj procjeni bolesnika.
Kako statini mogu potaknuti razvoj metaboličke miopatije u genetski predisponiranih osoba, ponekad je potrebno učiniti elektromiografiju, a ukoliko simptomi ne prolaze unatoč prestanku uzimanja statina, potrebno je učiniti biopsiju mišića kako bi se isključile upalne mišićne bolesti.
Terapijski pristup statinima uzrokovanoj miopatiji zahtijeva šestotjednu obustavu statina, a u tom periodu se preporuča uzimanje preparata ribljeg ulja ili 600 mg koenzima Q10. Ukoliko su mišićni simptomi i dalje prisutni, razdoblje bez statina može se produljiti na još šest tjedana, izuzev bolesnika s nestabilnom koronarnom bolešću kod kojih je rizik od oštećenja mišića manji u usporedbi s koristi statina u prevenciji srčanog infarkta. Prisutstvo mišićnih simptoma nekoliko mjeseci od prestanka terapije statinima sugerira drugi uzrok oštećenja mišića te je takvog bolesnika potrebno uputiti na daljnju subspecijalističku obradu.
Iako miopatiju mogu inducirati svi statini, osobito u većim dozama, uočeno je da se ona češće javlja u grupi lipofilnih (lovastatin, simvastatin) nego hidrofilnih (rosuvastatin, pravastatin, fluvastatin) statina. Stoga se u osoba koje imaju veći rizik za razvoj miopatije te u osoba koje su imale prethodno oštećenje mišića uzrokovano nekim iz grupe lipofilnih statina, nakon smirivanja mišićnih simptoma preporuča uvođenje hidrofilnog statina. Rosuvastatin se pokazao sigurnim i učinkovitim u snižavanju kolesterola te statin s najnižom stopom miopatije.
Autorica teksta: Lidija Dežmalj Grbelja, dr. med., spec. neurologinja, Klinika za neurologiju KB-a Sestara milosrdnica
