Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja, a građanstvo se želi upozoriti na važnost preventivnih aktivnosti i zdravog životnog stila, liječenja i rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar.
Svake
druge sekunde u svijetu netko doživi moždani udar, a svakih šest sekundi jedna
osoba umre od moždanog udara. Tijekom godine oko 15 milijuna ljudi u svijetu
doživi moždani udar, od toga ih šest milijuna umre od posljedica moždanog
udara. Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj svake godine od
cerebrovaskularnih bolesti oboli 15.000 osoba, a umre oko 7.500.
Iako su i
obolijevanje i smrtnost u opadanju, kako kod nas tako i na svjetskoj razini,
recentni pokazatelji o moždanom udaru potvrđuju da se još uvijek nedostatno
radi na suzbijanju rizičnih čimbenika pojave moždanog udara.
U dvije trećine bolesnika s
preboljelim moždanim udarom ostaje različit stupanj onesposobljenosti za
svakodnevno samostalno funkcioniranje, dok kod trećine bolesnika
onesposobljenost postaje trajna.
Cilj obilježavanja Hrvatskog dana moždanog udara, 21. lipnja, je upozoriti građanstvo o važnosti
preventivnih aktivnosti i promociji zdravog životnog stila, liječenja i rane
rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar.
Pri sprječavanju
moždanog udara, važno je držati se sljedećih preporuka:
- Upoznati osobne rizične čimbenike: visok krvni tlak, dijabetes i
visoki kolesterol u krvi. - Biti tjelesno aktivan i redovito vježbati.
- Postići i održati zdravu prehranu bogatu voćem i povrćem te niskim
udjelom soli da bismo bili zdravi i održali krvni tlak urednim. - Ograničiti konzumaciju alkohola.
- Izbjegavati duhanski dim. Pušači – potražiti pomoć radi bržeg i
lakšeg prestanka pušenja. - Naučiti prepoznati znakove koji prethode moždanom udaru i kako
reagirati kada se oni pojave.
Najčešći
simptomi moždanog udara su:
- utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako
je zahvaćena jedna strana tijela, - poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna
nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno
nerazumijevanje govora druge osobe, - naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u
polovini vidnog polja, - naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog
uzroka, - gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,
- omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu,
iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Upozoravajući
znaci prije moždanog udara
Određenom broju moždanih udara prethode “upozoravajući znaci” –
prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno
kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek
traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA).
Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara.
Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu
neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.
Funkcije
koje se ne primjenjuju – gube se!
Svakodnevna i
raznovrsna stimulacija tajna je dugovječnosti mozga. Nove stvari
stimuliraju radnu memoriju i regije mozga koje su odgovorne za procesiranje
informacija i zapamćivanje. Učenje novog plesa, stranog jezika, šah, novi hobi,
jednostavne su vježbe mozga – važno je stalno usavršavanje u nečemu, a još je
uspješnije ako volite to što radite. Potaknite svoju kreativnost – mijenjajte
navike, izbjegavajte rutinu!
Pronađite vrijeme za fitness mozga 15 minuta dnevno četiri puta tjedno. Družite se s obitelji, razvijajte nova prijateljstva i poznanstva, putujte i
istražujte.
Više informacija potražite na stranici Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara.
Izvor: Štampar.hr