U ovom trenutku većina ljudi se vjerojatno vratila s godišnjeg odmora, a neki od njih su možda već i zaboravili da su igdje bili. Dio onih sretnika koji su sada još uvijek na odmoru i uživaju u pravom jesenkom vremenu, vjerojatno već strahuje od povratka u svakodnevnicu. No, neovisno kojoj kategoriji pripadali, jedno je svima zajedničko – nakon godišnjeg odmora dobro bi nam došao još jedan odmor tijekom kojega ćemo se odmoriti od samog godišnjeg.
Iako ova konstatacija zvuči pomalo smiješno i neutemeljeno, vjerujem da će se mnogi nakon kraćeg razmišljanja složiti kako im je nakon godišnjeg odmora potrebno još nekoliko dana da se odmore i vrate u svakodnevnicu. Zašto je tome tako? Zašto nas godišnji odmori ponekad toliko umore da zažalimo što smo uopće prekidali svoj ustaljeni ritam?
Zašto smo nakon godišnjeg odmora umorni?
Prije svega, vjerujem da je vrlo važno s kakvim očekivanjima krećemo na godišnji odmor. Ukoliko smo godišnji odmor zamislili kao deset dana raja, u idealnom morskom mjestašcu, gdje svaki dan uživamo u jutarnjoj kavici s voljenom osobom, kupanju, sunčanju i raznim prehrambenim delicijama, a dočeka nas ružno vrijeme, loša gastro ponuda i partner koji nije najbolje volje – vrlo je vjerojatno da ćemo biti prilično razočarani. Još ako shvatimo da nam je deset dana proletjelo i da se nismo ni približno stigli odmoriti koliko smo željeli – naša frustracija i stres samo rastu. A naravno, onda i tih deset dana dolazi na naplatu i znatno smanjuje naš budžet. I evo novog razloga za nezadovoljstvo.
Nadalje, puno slobodnog vremena uvijek ostavlja dovoljno prostora da počnemo uočavati i najmanje sitnice koje nas smetaju. Naime, brojni istraživači su dokazali da je naš mozak programiran tako da detektira svaki negativni podražaj oko nas. Stalno je u potrazi za mogućim prijetnjama, a kada na neku naiđe, mozak postaje njome opsjednut. Stoga se često događa da gubimo stvarnu percepciju našeg okruženja, koje je u suštini prepuno pozitivnih stvari. Iako je zadatak ovog mehanizma da nas štiti (što je vjerojatno i razlog zašto je čovjek opstao), pretpostavka je da nam u mnogim situacijama ide na štetu. No, činjenica jest da je naša okolina doista puna pozitivnih stvari i da jedino što trebamo učiniti je početi uočavati ih. Možda će nam to u početku biti teže (jer mozak vodi svoju politiku), no kroz vježbu i ponavljanje čak i njemu možemo doskočiti.
Što učiniti da nam godišnji odmor na postane zamor?
Vjerujem da intuitivno svatko od nas zna što ga čini sretnim i što ga u određenom trenutku može oraspoložiti. Uvijek imajte na umu da jedan dan čine male stvari: čitanje dobre knjige, zalazak sunca, glas ili poruka voljene osobe, fina kava, osmijeh nepoznate osobe, cika vesele dječice… Usmjerite svoju pažnju na one dobre stvari koje često puta uzimamo zdravo za gotovo i marginaliziramo njihov značaj. Osvijestite da će vas mozak ponekad sabotirati u tome; ali zato imamo slobodnu volju i izbor da svoju pažnju usmjerimo na ono pozitivno.
Što učiniti s visokim očekivanjima?
Ako su vaša očekivanja takva da smatrate da se tijekom 2 ili 3 tjedna godišnjeg odmora trebate odmoriti za cijelu godinu, provesti kao nikad u životu, riješiti sve probleme u vezi… Budite svjesni da je vjerojatnost za to vrlo mala. Problemi nisu nastali preko noći, pa neće tako niti otići. Odmor nam je potreban na redovnoj bazi, a ne samo tijekom godišnjeg odmora. Ako su vaša očekivanja usmjerena na faktore na koje ne možete utjecati (vremenska prognoza, ponašanje partnera i slično), tada osvijestite da su to ipak faktori koje ne možete kontrolirati. Možete jedno izabrati koja će biti vaša reakcija na te situacije. Ako vam danima pada kiša, možete sjediti u apartmanu, plakati i jadikovati nad okrutnom sudbinom. A možete i uzeti dobru knjigu i čitati. Možete igrati društvene igre s partnerom. Možete se upoznati sa susjedima iz apartmana do vašeg i organizirati kartaške večeri. Možete skuhati fini ručak i guštati u njemu. Izbor je velik – no uvijek je lakše ne učiniti ništa i kriviti druge/prognozu/sudbinu.
I na kraju, imajte na umu da ste čovjek od krvi i mesa i da je sasvim normalno da ponekad budete nezadovoljni, tužni, ljuti, razočarani. No isto tako znajte da na takvo raspoloženje uvijek možete utjecati ukoliko to želite. Svaku situaciju možemo preokrenuti u dobru i izvući nešto pozitivno iz nje. Možda nam je Murphy-jev godišnji odmor (na kojemu je baš sve krenulo krivo) bio dobar povod da ga s ironijom i sarkazom, uz velik doze smijeha, ispričamo prijateljicama na kavi. Možda nam je dao do znanja da se iduće godine trebamo opskrbiti i drugim rekvizitima, a ne samo kremom za sunčanje i laganom ljetnom garderobom. Možda nam je poručio da trebamo potražiti novi posao. Ili novog partnera. U svakom slučaju, sigurna sam da nije bio uzalud.
A sada, vratimo se u našu svakodnevnicu i učinimo je ugodnom: kava s dobrim društvom, odlazak u kino s voljenom osobom, pidžama party s prijateljicama, ples na kiši… Tko kaže da moramo čekati idući godišnji da bi se zabavili i učinili sve ono što priželjkujemo?
Autor teksta:
Kristina Bačkonja, dipl. psiholog i NLP trener
