Da je proces kirurške ugradnje implantata bezbolan, kratkotrajan i vrlo kontroliran zahvat u današnjem intervjuu objašnjava dr. Tomislav Flegar, stručnjak u području implantologije, oralne kirurgije, protetike i estetske stomatologije.
Je li ugradnja implantata bolan proces za pacijenta?
Dr. Tomislav Flegar
Ugradnja implantata nije bolan proces. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji koja omogućava potpunu analgeziju (odsustvo boli). Osim u lokalnoj anesteziji, implantološke zahvate izvodimo i u svjesnoj sedaciji, u kojoj je pacijent pri svijesti, ali možemo reći “na rubu sna”, tako da je zahvat puno ugodniji za njega. Uz navedeno, ja u svojoj praksi koristim mikrokirurški pristup, što dodatno smanjuje postoperativne bolove. Ukoliko je režanj zubnog mesa koji se mora otvoriti za implantaciju malen i reže se mikro skalpelom, ukoliko se odvaja mikro instrumentima, ukoliko se šiva tankim koncem i malenom iglom, i sama trauma tkiva pacijenta je malena pa time i postoperativna bol.
Također bi želio napomenuti da koristim implantate BTI (Biotehnological Institut), pri čijoj ugradnji se koristi metoda tzv. “biološkog bušenje”. Naime, kod “klasične ” implantologije, kost se buši brzinom od oko 700-800 okretaja u minuti uz hlađenje fiziološkom otopinom. Metoda biološkog bušenja, specijalno dizajniranim svrdlima, omogućuje bušenje kosti pri brzini od samo 70 – 80 okretaja u minuti, bez hlađenja, odnosno ispiranja. Na taj način, čuva se okolna kost i trauma je manja pa, samim time, i postoperativna bolnost. Pri toj metodi implantacije, koja se po mojem iskustvu, pokazala najboljom, koristi se i krv pacijenta, odnosno preparati plazme iz kojih se izrađuje materijal za nadogradnju kosti te fibrinske membrane, bogate faktorima rasta (tzv. PRGF metoda – plasma rich growth factor). Primjenom tih metoda, cijeljenje rane je brže i bilje pa je i bolnost nakon zahvata manja. Da bi eventualne rane postoperativne komplikacije bile manje ili da ih uopće nema, pacijent se mora pridržavati uputa koje sadrže primjenu hladnih obloga izvana, odlično održavanje higijene rane i cijele usne šupljine, antibiotsku zaštitu. Sve navedeno jamči da implantacija i postoperativni oporavak ne budu bolni.
Koje su najčešće zablude o ugradnji implantata?
Najčešće zablude su sljedeće i mogu se sažeti u nekoliko pitanja koja pacijenti postavljaju:
Moj doktor mi je rekao da se kod mene ne može ugraditi implantat i da trebam napraviti protezu/most! – u svojoj praksi ugradio sam vrlo mnogo implantata. U samo par slučajeva, implantat nije bilo moguće ugraditi zbog smanjenog horizontalnog razmaka između zubi. U svim ostalim slučajevima, implantacija je bila uspješna. Naime, ukoliko se želite baviti “ozbiljnom” implantologijom, nužno je poznavati, naučiti i primjenjivati sve kirurške tehnike nadogradnje kosti, podizanja dna sinusa, uzimanja koštanih blokova, korištenje fibrinskih i drugih membrana te u svemu tomu koristiti najbolje i najmodernije uređaje, metode i postupke i gotovo kod svakog pacijenta će ugradnja implantata biti moguća.
Ako ugradim implantat neću moći ići na magnetsku rezonanciju! – implantati su izrađeni od titana, koji, uz to što je izuzetno čvrst i lagan, ima i svojstvo nemagnetičnosti. Zbog svih tih svojstava, sve endoproteze (materijali koji se trajno ugrađuju u organizam) pa tako i implantati, su izrađeni od titana. Isto tako, i sva protetska suprastruktura koja zamjenjuje izgubljeni zub, izrađena je od metala koji su nemagentični.
Imam visoki tlak i šećernu bolest pa ne mogu ugraditi implantat! – visoki tlak nije kontraindikacija za ugradnju implantata, isto kao i kontrolirani dijabetes. Samo neke sistemske bolesti su kontraindikacija za implantaciju.
Da li će moj organizam “prihvatiti” ili “odbaciti” implantat? – kao što sam već rekao, implantati su izrađeni od metala titana, koji je imunološki inertan, znači nije potrebna nikakva reakciji organizma da bi se implantat “primio”. Sama osteointegracija, odnosno sraštavanje implantata s okolnom kosti ovisi o procesima izgradnje nove kosti i razgradnje postojeće, a imunološka reakcija organizma u ovom slučaju nije bitna. Korištenjem plazme bogate faktorima rasta, taj proces sraštavanja implantata je značajno poboljšan i uspješnost iznosi preko 99%.
Čitao/la sam da su implantati kratkog vijeka! – trajnost implantata ovisi o više čimbenika. Umješnost, edukacija i iskustvo operatera, implantat renomiranog proizvođača koji iza sebe ima dugogodišnje znanstveno istraživanje, sama implantacija, izrada protetske suprastrukture u skladu s pravilima struke, higijena usne šupljine pacijenta te redovite kontrole, jamstvo su dugovječnosti implantata.
Kako izgleda vrhunski implantat i proces njegove ugradnje?
Postoji mnogo proizvođača implantata. Za vrhunski implantat je bitno da je izrađen od visokokvalitetnog materijala te da je tijelo implantata oblikovano prema nekim zakonitostima koje određuju izgled vrata implantata, navoja na tijelu implantata i vrha (apexa) implantata. Razni proizvođači na razne načine oblikuju te dijelove implantata. Vrat implantata i način obrade istog, utječu na sraštavanje kosti koja se nalazi uz vrat implantata te na pravilan rast mekih tkiva oko vrata implantata, što je neophodno za njegovu dugovječnost i za lijep i pravilan izgled budućeg protetskog nadomjestka. Površina implantata bitna je za što bolje sraštavanje implantata s okolnom kosti. U tu svrhu, površine se na različite načine obrađuju te tretiraju “bombardiranjem” atomima raznoraznih kemijskih elemenata, sve da bi površina implantata bila u što boljem kontaktu s okolnim tkivima, što omogućuje bolje uraštanje. Implantati BTI koje ja ugrađujem imaju površinu tako obrađenu da u kontaktu s pacijentovom plazmom, to omogućuje izvanredno prianjanje i, kasnije, sraštavanje s okolnim tkivima. Naime, prilikom same implantacije, implantat se umače u pripravak iz pacijentove plazme, a samo mjesto preparacije za implantat lagano se ispere pripravkom iz pacijentove plazme. Na taj način, faktori rasta djeluju na stvaranje nove kosti i bolje rezultate implantacije. Plod je to dugogodišnjeg istraživanja dr. Anitue i njegovog tima, koji je jedan od vodećih europskih implantologa. Korištenje pacijentove plazme te izrada fibrinskih membrana i materijala za nadogradnju kosti PRGF metodom, našlo je svoje mjesto u modernoj implantologiji, kao i u sportskoj medicini, dermatologiji i oftalmologiji.
Zašto se odlučiti za implantat umjesto za “klasični” most ?
Nekoliko je čimbenika koji određuju da li se odlučiti za implantat ili most. To su: opće zdravstveno stanje pacijenta, stanje tvrdih i mekih tkiva usne šupljine, položaj struktura koje ograničuju, odnosno postavljaju dodatne zahtjeve za implantaciju, stanje postojećih zuba, higijena usne šupljine, motiviranost i želje pacijenta i financije. Sve to treba uzeti u obzir te pregledati pacijenta, napraviti za početak rendgensku snimku ortopan, a po potrebi i CT snimku te na temelju svega toga napraviti plan terapije i troškovnik. Naime, ako pacijentu npr. nedostaju zubi 4 i 5, ima lošu higijenu usne šupljine, zubi koji bi trebali biti nosači budućeg mosta imaju velike ispune i liječene korijenske kanale, maksilarni sinus je vrlo blizu ruba čeljusti, naravno da će odluka biti na strani mosta. Ako pak, nedostaju ta dva zuba, pacijent ima odličnu higijenu, ostatak usne šupljine je u savršenom stanju, zubi koji bi trebali biti nosači budućeg mosta su intaktni, odluka je na strani implantata.
Danas i sutra na sva vaša pitanja o ugradnji implantata
odgovara dr. Tomislav Flegar. Pošaljite svoje pitanje na mail adresu ordinacija.flegar@optinet.hr.
Ana Abrahamsberg
