Danas uz pravovremeno započeto liječenje i optimalni izbor antiepileptika 75 posto oboljelih može biti bez napadaja i živjeti kvalitetnim životom.
Epilepsija ili padavica jedna je od najučestalijih neuroloških bolesti od koje boluje oko šest milijuna ljudi u Europi te oko 40.000 osoba u Hrvatskoj. Riječ je o poremećaju funkcije mozga koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, a očituje se napadajima. Zbog needuciranosti, mnogi smatraju kako je riječ o psihičkoj ili zaraznoj bolesti, što oboljelima, njihovim obiteljima i najbližima ostavlja i emocionalne ožiljke.
Upravo na današnji dan, 14. veljače, obilježavamo Nacionalni dan oboljelih od epilepsije. O pomacima u svijesti naših građana te napretku dijagnostike i liječenja epilepsije razgovarali smo s doc. dr. sc. Željkom Petelin Gadže, spec. neurologije iz Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH za epilepsiju, Klinike za
neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC-a Zagreb.
Kako izgleda slika epilepsije u Hrvatskoj?
doc. dr. sc. Željka Petelin Gadža,
spec. neurologije
Epilepsija je jedna od najstarijih poznatih bolesti, koja je kroz povijest stjecala nadimke poput “božanska“, “sotonska“ ili “nadnaravna“ zbog svog iznenadnog i nepredvidljivog nastupa. Međutim, već je grčki liječnik Hipokrat ustvrdio da je uzrok bolesti u mozgu. Uzevši u obzir navedeno, kao i podatke o nizu eminentnih ličnosti oboljelih od epilepsije koje su obilježile povijest postizanjem velikih uspjeha (Napoleon Bonaparte, Julije Cezar, Alfred Nobel, Vincent Van Gogh, itd.), žalosti nas spoznaja koliko je ta bolest još uvijek stigmatizirana. U našoj se zemlji posljednjih godina mnogo napravilo kada je u pitanju podizanje svijesti građana o ovoj bolesti.
Tako se već sedmu godinu za redom obilježava Nacionalni dan oboljelih od epilepsije 14. veljače te nam predstoji šesti “Ljubičasti dan” 26. ožujka, čija boja lavande, tj. međunarodna boja epilepsije, simbolizira usamljenost i želju za prihvaćanjem.
Jednako tako, i dijagnostika i liječenje su znatno unaprijeđeni.
Liječnici Centra za epilepsiju Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb te Hrvatske udruge za epilepsiju izdali su također u svibnju 2013. godine edukativnu knjižicu “Život s epilepsijom“ te se nadamo da će ona pomoći svim oboljelima i njihovim bližnjima u razumijevanju tegoba s kojima se svakodnevno susreću. Aktivan je i rad Savjetovališta za neurološke bolesnike pri KBC-u Zagreb.
Prof. dr. sc. Sanja Hajnšek, Pročelnica Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH za epilepsiju i Predstojnica Klinike za neurologiju KBC Zagreb, pokrenula je, s ciljem sustavnog praćenja oboljelih od epilepsije te što kvalitetnije suradnje hrvatskih neurologa i epileptologa, inicijativu za izradu jedinstvene baze podataka u RH. U narednih godinu dana, kada baza bude dovršena, bit će to jedini registar oboljelih od epilepsije u Hrvatskoj. Aktivan je i rad Savjetovališta za neurološke bolesnike pri KBC-u Zagreb. Danas uz pravovremeno započeto liječenje i optimalni izbor antiepileptika 75 posto oboljelih može biti bez napadaja i živjeti kvalitetnim životom. Ostatak, tzv. farmakorezistentni bolesnici, kandidati su za neurokirurško liječenje koje se također posljednjih godina značajno usavršilo i pokazuje veliki postotak uspješnosti. U Centru za epilepsiju Klinike za neurologiju, koji je opremljen najsuvremenijom aparaturom, a u suradnji s Klinikom za neurokirurgiju, Kliničkom zavodom za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju te Kliničkim zavodom za nuklearnu medicinu KBC-a Zagreb, provode se sve dijagnostičke procedure (neinvazivne i invazivne) te terapijske metode, kako medikamentozne, tako i neurokirurške, kao i u velikim svjetskim epileptološkim centrima. Navedeno ne bi bilo moguće bez podrške i pomoći Uprave i Ravnatelja KBC-a Zagreb.
Gdje se Hrvatska nalazi na području dijagnostike i liječenja epilepsije u odnosu na druge zemlje?
Poseban napredak u predoperativnoj neuroradiološkoj obradi postignut je nabavom sofisticiranog softvera MAP07 za postprocesiranje slika MR-a mozga, koji je u uporabi posljednje dvije godine, a koji je postao neizostavna dijagnostička procedura u otkrivanju predominantno poremećaja razvoja moždane kore, ali i drugih kortikalnih malformacija. On predstavlja jednu od najsofisticiranijih komplementarnih dijagnostičkih procedura u predoperativnoj obradi bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom.
Posljednjih godinu dana Centar je počeo provoditi i zahtjevnije operativne zahvate, kao što je kalozotomija, tj. presijecanje corpusa callosuma, glavne komisure koja povezuje dvije moždane hemisfere i jedna je od najvažnijih struktura za propagaciju epileptičkog izbijanja te, posljedično, pojave grand mal – generaliziranih toničko-kloničkih napadaja i atoničkih – “drop” ataka (ataka tijekom kojih bolesnik bez predosjećaja pada uz jake traumatizme glave i tijela), a koji se pojavljuju u sklopu kliničke slike malignih epileptičkih sindroma dječje i adolescentne dobe. Na taj su način do sada operirana tri bolesnika, a rezultati su vrlo ohrabrujući.
Centar za epilepsiju također usko surađuje i s Centrom za funkcionalnu genomiku Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb te je u bolesnika s epileptičkim sindromima započeta molekularno genetska analiza korištenjem naprednih genomskih tehnologija poput sekvenciranja sljedeće generacije u bolesnika. Navedeno će svakako omogućiti brže postavljanje dijagnoze, tj. brži početak odgovarajućeg odabira terapije.
Tretira li HZZO epilepsiju kao ozbiljnu bolest (kada su u pitanju troškovi liječenja, lijekovi na popisu i sl.)?
Posljednjih desetljeća, prateći razvoj farmaceutske industrije razvijene su i nove terapijske opcije svrstavajući epilepsiju, kao što sam ranije navela, u bolest koja se može dobro liječiti. Postoji više kvalitetnih antiepileptičkih lijekova. Što se tiče medikamentozne terapije na listi lijekova HZZO-a dostupni su gotovo antiepileptici kao i u svijetu.
Karmen Pužar
Foto: Goran Jakuš/PIXSELL
