“Depresija je mentalna bolest koja uključuje osjećaj tuge, beznađa ili
bespomoćnosti čije trajanje je kontinuirano. Depresiju prati gubitak
interesa za život, smanjenje energije, osjećaj bezvrijednosti ili
nemogućnosti obavljanja svakodnevnih životnih zaduženja. Važno je znati
da depresija nije trenutačni osjećaj koji nas preplavljuje i nakon
kojeg smo već sutra dobro, depresija je teška i vrlo ozbiljna mentalna
bolest”, tvrdi naša kolumnistkinja dr. sc. Dubravka Šimunović.
Osim što je zdravstveni, depresija je i gospodarski problem zbog smanjene produktivnosti zaposlenika. Na ovu bolest utječe više faktora, od genetike, preko godišnjeg doba do obiteljske situacije, a posao je upravo jedan od tih faktora. No nisu svi poslovi povezani s istim rizicima mentalnog zdravlja.
Istraživanje Sveučilišta Cincinnati iz 2014. godine pokazalo je da su ljudi koji rade u javnom prijevozu, građevinskom sektoru ili području socijalnog rada skloniji depresiji. Teško je odrediti čini li neki posao ljude depresivnima ili se osobe sklonije depresiji češće odlučuju za te poslove. Treća mogućnost je da se radi o kombinaciji tog dvoje.
Američki su stručnjaci proučavali podatke prikupljene od zdravstvenog osiguranja nad 214.000 osiguranika koji su zaposleni u 55 rezličitih sektora.
“Industrije s najvišom razinom sklonosti depresiji su one kod kojih postoji česta ili teška interakcija s javnošću ili klijentima, visoka razina stresa i mala količina tjelesne aktivnosti”, rekao je voditelj studije Lawson Wulsin za Business Insider.
Poslovi s najvećom sklonošću depresiji su:
1. Lokalni i međugradski javni prijevoz – 16,19 posto
2. Građevinski sektor – 15,65 posto
3. Javne usluge – 14,60 posto
4. Razne proizvodne industrije – 14,25 posto
5. Osobne usluge – 14,25 posto
6. Pravni poslovi – 13,44 posto
7. Kvaliteta okoliša i stanovanje – 13,42 posto
8. Članske organizacije – 13,28 posto
9. Brokeri vrijednosnim papirima – 12,60 posto
10. Novinari i izdavači – 12,43 posto
K. Pužar
Foto: Shutterstock
