Kihanje, kašljanje, začepljenost ili curenje iz nosa, crvenilo, suzenje i upala očiju, dermatitis, upala sinusa, bronhitis, glavobolja, umor, razdraženost… Sve ove zdravstvene tegobe mogu biti simptomi takozvanog sindroma bolesne zgrade.
Doslovce je riječ o “bolesnoj” zgradi, a zdravstvene smetnje u ljudi posljedica su boravka u takvoj zgradi. Naime, u suvremenom načinu života općenito provodimo previše vremena u zatvorenim prostorima, a uz to su mnoge zgrade sagrađene i održavane na neodgovarajući način.
Čimbenici sindroma bolesne zgrade dijele se na fizikalne, kemijske i biološke. Među fizikalnima je najistaknutija loša mikroklima zgrade koja je izravno povezana s neispravnom klimatizacijom prostora bez dovoljno svježeg zraka. Na zdravlje također utječu temperatura i vlaga u prostoru; vrsta i jačina osvjetljenja (prirodna svjetlost smatra se najboljim, a “neonke” najlošijim izborom); zračenje uređaja koji stvaraju elektromagnetska polja i mogu izazvati takozvanu električnu preosjetljivost; razina buke.
Kako isključiti buku iz života i više uživati u miru i tišini
U suvremenim zgradama u pravilu smo okruženi s previše “kemije” poput umjetnih materijala (od onog građevinskog do namještaja) koji su dodatno tretirani umjetnim sredstvima (boje, lakovi). Zgradu može “onečistiti” i povišena koncentracija ugljikova dioksida i monoksida, isparavanje sredstava za čišćenje i tvari koje nastaju radom fotokopirnih uređaja, dim cigareta, umjetni osvježivači prostora…
Previše umjetne svjetlosti štetno utječe na biološki sat
Štetni biološki čimbenici u zgradama su prije svega mikroorganizmi: bakterije, virusi, gljivice, grinje… U sustave za prozračivanje koji se pravilno ne održavaju, izvana može ulaziti i nakupljati se pelud biljaka koja često uzrokuje alergijske reakcije.
Mnogi se pitaju postoji li uopće rješenje za ovaj problem, jer često smo “osuđeni” da puno vremena provodimo u “bolesnim” zgradama, zbog posla ili boravka u nekom javnom prostoru poput banke, pošte, škole, čekaonice, trgovačkog centra… Iako se “najbolesnijima” smatraju prostori u kojima se okuplja veći broj ljudi i u kojima se koriste klimatizacijski sustavi, ni mnogi stanovi nisu pošteđeni “bolesnog” sindroma.
U idealnoj situaciji angažirali bismo stručnjake za ispitivanje sindroma bolesnih zgrada (postoje ovlašteni laboratoriji za analizu kvalitete okoliša), uklonili izvore onečišćenja, redovito održavali klimatizacijske sustave i kontrolirali kvalitetu zraka. U poslovnim prostorima često to ne možemo, no dobrodošla je i “prva pomoć”.
Više svježeg zraka i prirodne svjetlosti
- Pustite svjež zrak u prostor u kojemu boravite i(li) izađite van barem desetak minuta.
- Nemojte previše klimatizirati prostor pretjeranim pregrijavanjem ili hlađenjem, održavajte povoljnu razinu vlage u zraku.
- Kad god možete, pustite u prostor prirodnu svjetlost, a izbjegavajte “neonke”.
- Ne “zatrpavajte” se suvišnim stvarima na kojima se nakuplja prašina, održavajte prostor oko sebe urednim i čistim te pazite na osobnu higijenu.
- Koristite što je manje moguće umjetnih materijala u opremanju prostora, birajte prirodna sredstva za čišćenje i prirodne osvježivače prostora.
I.V.
Foto: Shutterstock
