Klinički je važno prepoznati radi li se o poremećaju perifernog ili centralnog dijela vestibularnog sustava koji potiče vrtoglavice jer se uzroci, a samim time i liječenje, razlikuju.
Vrtoglavica, odnosno vertigo, je iznenadni naglo nastali osjećaj kružnog gibanja, tj. vrtnje bilo vlastitog tijela u prostoru, bilo okoline oko vlastitog tijela. Taj dojam treba razlikovati od ostalih sličnih simptoma u kojima bolesnik nema osjećaj rotacije, već prevladava osjećaj nesigurnosti, nestabilnosti u hodu, što bolesnici često opisuju kao vrtoglavicu, iako se zapravo ne radi o pravom vertigu.
Vertigo obično nastaje naglo, često praćen mučninom i povraćanjem. Bolesnik uglavnom ima smetnje s hodom i uopće ne može stajati ili ga zanosi u jednu stranu.
Vertigo uzrokovan bolešću perifernog djela i centralni vertigo
Klinički je važno prepoznati radi li se o poremećaju perifernog ili centralnog dijela vestibularnog sustava jer su uzroci, a samim time i liječenje, razlikuju.
- Bolest perifernog dijela dovodi do vrtoglavice koja obično nastaje naglo, kraćeg je trajanja, jačeg intenziteta i praćena simptomima poput šuma u ušima ili osjećaja punoće.
- Centralni vertigo uzrokovan poremećajima na razini središnjeg živčanog sustava često je manjeg intenziteta, duljeg trajanja i praćen drugim neurološkim simptomima, kao što su dvoslike, poremećaji govora ili određeni motorički ispadi i u takvim slučajevima bolesnik se što hitnije mora javiti liječniku.
Česti uzroci vrtoglavice
Vertigo je simptom s kojim se bolesnici često javljaju liječniku, neovisno o životnoj dobi. Već prema životnoj dobi te prisutnosti perifernih simptoma postavljamo sumnju na mogući uzrok.
Jedan od čestih uzroka naglo nastale vrtoglavice kod odraslih osoba srednje životne dobi je periferni neuronitis, za kojeg se pretpostavlja da je virusnog podrijetla. tj. može mu, a i ne mora, prethoditi virusna infekcija. Većinom nastaje naglo, bez gluhoće ili šuma u ušima (razlika od Menierove bolesti ) i prolazi kroz nekoliko dana.
Benigni položajni paroksizmalni vertigo je također jedan od čestih oblika periferne vrtoglavice do koje dolazi kada bolesnik pomiče glavu (određene kretnje ili saginjanje). Radi se obično o bezazlenom poremećaju, ali za pacijente često vrlo neugodnim osjećajem vrtoglavice koji traje nekoliko sekundi ili minuta, praćen mučninom, ali ne i gubitkom sluha ili tinitusa, te također nema drugih neuroloških simptoma. Dijagnoza se postavlja na temelju karakterističnih simptoma te tzv Dix –Hallpikeovim manevrom, te tim bolesnicima daljnje dijagnostičke pretrage uglavnom nisu potrebne.
Menierova bolest je također jedan od uzroka periferne vrtoglavice gdje se ona javlja naglo, praćena nitagmusom (nevoljni trzajevi očne jabučice) te šumom u ušima, a ne liječena može dovesti do teškog oštećenja sluha.
Jedan od čestih uzroka vrtoglavice u starijih osoba je ishemija moždanog debla, gdje se uz vertigo javljaju i ranije spominjani neurološki simptomi i takva stanja zahtjevaju hitnu dijagnostičku obradu. U toj dobi česte su i vrtoglavice nastale uslijed aterosklerotično promjenjenih krvnih žila u vratu što u uvjetima nedostatnog protoka krvi kroz vertebralne arterije što dovodi do smanjene opskrbe mozga kisikom, te pojave vrtoglavice katkada i nesvjestice. Kod takvih bolesnika međutim su često izražene i tegobe od strane cervikalne kralješnice, uglavnom degenerativne etiologije.
Određene infekcije, metabolički uzroci, tumori stražnje lubanjske jame, te različiti tzv. ototoksični lijekovi mogu dovesti do vrtoglavice. U starijoj životnoj dobi vrtoglavica može biti jednostavno posljedica oslabljenih vidnih, slušnih i proprioceptivnih osjeta.
S obzirom na mnogobrojne uzroke vrtoglavice od kojih su neki bezazleni, a neki simptom ozbiljnih stanja i poremećaja savjetujemo bolesnicima da se jave svom liječniku koji će poduzeti daljnje dijagnostičke i terapijske postupke.
Pretrage na koje možete biti upućeni
- laboratorijskih pretraga krvi (kojim se traga za eventualnim infekcijama, anemijom)
- pregled unutrašnjeg uha
- tonalni audiogram
- ultrazvučna pretraga krvnih žila vrata ( tzv. Doppler)
- evocirani slušni potencijali
- RTG vratne kralješnice
- do složenijih slikovnih metoda poput CT-a, MR-a mozga.
Liječenje vrtoglavice
Liječenje naravno ovisi o uzroku vrtoglavice. Svaku otkrivenu bolest treba liječiti.
Važno je i bolesniku olakšati simptome, vrtoglavice, mučnine ili povraćanja ukoliko su prisutni jer znamo koliko mogu biti iscrpljujući.
Najčešće propisujemo benzodiazepinske preparate, diazepam (Normabel) od 2 do 5 mg PO svakih 6-8 h. To je lijek koji može dovesti do „omamljenosti“, stoga preporučamo mirovanje do smirivanja tegoba.
Mučnina se može ublažiti proklorperazinom u dozi od 10 mg im ili 25 mg rekatlno 2x dan.
Foto: Shutterstock
