Od davnina se ledene kupke, masaže i oblozi koriste za ublažavanje boli, ozljeda i upala.
Liječenje ledom poznato je kao krioterapija, a taj pojam danas obuhvaća primjenu različitih sredstava za pothlađivanje ili smrzavanje u svrhu liječenja.
Ledeno olakšanje
Krioterapija može biti fizikalna terapija – lokalnom primjenom leda (ili ohlađenog gela u obliku obloga) liječe se povrede poput uganuća, nagnječenja, oteklina i prijeloma, ali i reumatske bolesti. Krioterapiju često koriste sportaši za smanjenje opasnosti od ozljeda i boli tijekom i nakon vježbanja, te brži oporavak nakon napornog treninga.
Hlađenjem se “stežu” krvne žile i usporava cirkulacija, čime se kod ozljeda može smanjiti krvarenje, bol i upalu te spriječiti nastanak oteklina i hematoma. Hladnoća pomaže i tako što poboljšava metabolizam odnosno čišćenje mišića od štetnih tvari.
Led se ne preporučuje stavljati direktno na kožu, nego preko zaštitnog sloja, npr. čiste pamučne tkanine ili višestrukog sloja gaze. Led ne biste smjeli držati na koži dulje od 15-20 minuta.
Osim ledenih obloga, kupki i masaže ledom, krioterapija se provodi i pomoću uređaja za terapiju hladnom kompresijom. Tako se mogu tretirati akutne ozljede, ali i kronična stanja poput sindroma karpalnog kanala i teniskog lakta.
Tekući dušik
Krioterapija se često provodi i u dermatologiji pomoću tekućeg dušika na temperaturi -196°C. Posebnim uređajem tako se uklanjaju različite promjene na koži poput, primjerice, virusnih bradavica, nekih oblika karcinoma, ožiljaka, madeža, keratoza… Zahvat je kratkotrajan (tekući dušik izravno se nanosi na kožnu promjenu u trajanju od nekoliko sekundi) i najčešće nije potrebna lokalna anestezija. Tijekom zahvata osjeća se pečenje, žarenje ili bol, no ubrzo popušta nakon zahvata. Na mjestu primjene tekućeg drušika javlja se crvenilo, koje se obično smanji za 2-3 dana, a može se pojaviti i mjehur. Potom nastaje krasta, a nakon toga “smrzotina” zacjeljuje bez potrebe za dodatnom njegom. Krioterapijom pomoću tekućeg dušika promjene se uklanjaju trajno, a ne ostaju ožiljci.
Kriosauna
Sve je popularnija kriosauna – tretman kratkotrajnog izlaganja tijela ekstremno niskim temperaturama (-110°C do -190°C) koji se u svijetu koristi tridesetak godina. Nekada su sportaši za takav učinak ulazili u bačve s ledom, a danas se umjesto toga nude “kabine” odnosno “komore” za krioterapiju. U kriosauni se pacijent “kupa” u hladnim parama dušika, ali nema vlage. Komora se hladi tekućim dušikom, no pacijent nije u direktnom kontaktu s plinom. Za razliku od ostatka tijela, glava se ne izlaže pothlađivanju jer je iznad razine izlaganja hladnoći u kabini te je pacijent neprestano pod stručnim nadzorom. Kontrolirano izlaganje niskim temperaturama traje 1-3 minute, a stručnjaci kažu da nema opasnosti od smrzavanja i ugrožavanja životnih funkcija.
Sportaši koriste kriosaunu za jačanje tjelesne otpornosti te za brži oporavak od treninga i ozljeda, a kriosauna se preporučuje i za regeneraciju tijela nakon operacija.
U svijetu je kriosauna poznata kao WBC (whole body cryotherapy – krioterapija cijelog tijela). Smatra se da su kriosaunu izumili japanski reumatolozi koji je koriste od 1978. godine. U Europi se kriosauna primjenjuje u lječilištima, no u Americi nije dozvoljena kao medicinski tretman nego se ubraja u takozvani nemedicinski wellness.
Neki tvrde da kroisauna potiče brzi gubitak tjelesne težine, pomaže protiv celulita i ima pomlađujući učinak. Za održavanje vitkosti navodno kriosaunu koriste glumice Jessica Alba, Jennifer Aniston i Demi Moore te manekenka Kate Moss.
“Terapijsko” izlaganje hladnoći nipošto se ne preporučuje bez savjetovanja s liječnikom. Na krioterapiju ne smiju trudnice, osobe sa srčanožilnim tegobama i mnogi drugi kronični bolesnici te osobe alergične na hladnoću.
I.V.
Foto: Shutterstock
