Zaista je mnogo razloga zbog kojih ljudi danas posjećuju fizioterapeuta. Ozbiljne bolesti, oštećenja i ozlijede zahtjevaju puni angažman terapeuta i pacijenta, a takve se terapije u pravilu provode kroz složene terapijske programe i procedure.
Kada bismo podjelili pacijente prema dijelovima tijela u kojima najčešće osjećaju tegobe, mogli bismo reći da su područje vratne kralješnice, križa, zglob ramena i zglob koljena četiri najčešća razloga za dolazak fizioterapeutu.
Vratna kralješnica
Najčešći uzrok boli je zapravo stalna napetost mišića, ligamenata i fascija vrata, iskrivljeni položaj vrata, glave i ramena, te mikro oštećenja i promjene koje nastaju radi kroničnog deficita cirkulacije. Kontinuirana napetost umara mišićno i vezivno tkivo, s vremenom ga mijenja stvarajući kruta fibrozna vlakna kojima fali elastičnosti i cirkulacije. Svakodnevno iskrivljeno držanje stvara neravnotežu u mišićima i položaju diskova, pa to često uzrokuje male dislokacije kralježaka. Diskovi se pod neravnomjernim opterećenjem često usmjeravaju van svog prirodnog položaja, pa skupa sa dislokacijama malih zglobova kralješnice mogu pritiskati o korijen živca što nerijetko izaziva bol i trnce u npr rukama.
Sjedilački način života i ne kretanje drastično usporavaju cirkulaciju, pa se tkivo puno teže hrani i regenerira. Kronična hipocirkulacija dovodi do mikro oštećenja tkiva koje skupa sa navedenim promjenama možemo nazvati početkom “degenerativnih promjena”.
“Križa”
Razlikujemo popriličan broj problema u lumbo-sakralnoj regiji koji često bole isto ili slično. Treba razumijeti da se oštećenje ili konflikt ne nalazi uvijek na mjestu boli, tj. da bol može iradirati u druga područja. Iako je diskus hernija statistički najčešća problematika tog dijela leđa, sama po sebi ne mora biti ozbiljna ukoliko ne kompromitira korijen živaca. Strukture diskova tijelu služe kao amortizacija i veoma su promjenjive pod opterećenjem.
Osim hernijacije diska, slični bolovi u regiji mogu biti izazvani problemom sakro-iliakalnog zgloba, problemom torako-lumbalnog segmenta kralješnice, prekomjernom napetošću mišića piriformisa ili pak neravnotežom fleksora natkoljenice i dubinskih mišića leđa itd. Najneugodniji dio lumbo-sakralnih tegoba je svakako upalni proces živca ishijadikusa kojem je potreban period od više dana kako bi se smirio stoga od svakoga zahtjeva strpljenje.
Rame
Podjelimo li učestale probleme ramena u četiri skupine, pokriti ćemo sve bolne sindrome ramena, te ćemo zaključiti da oni zahvaćaju tzv. “rotatornu manšetu“;. To su; tendinopatije, kalcifikati u ramenu, djelomično puknuće tetive mišića supraspinatusa, potpuno puknuće mišića supraspinatusa.
Rotatorna manšeta je spoj tetiva četiriju mišića koji polaze sa lopatice, te se udružuju svojim tetivama kako bi stvorili čvrstu svezu i njome se spajaju na izbočine nadlaktične kosti. Oštećenja na rotatornoj manšeti najčešće se događaju periferno. Dovoljno je da samo jedan dio tetive bude zahvaćen i stabilnost ramena znatno će biti narušena. Nije potrebno pasti ili udariti se da bi došlo do ozljede rotatorne manšete. Protrakcija ramena, slabljenje mišića, te hipocirkulacija mogu izazvati promjene i oštećenja. Problem rotatorne manšete često bude udružen sa upalom “sluzne vreće” ramena.
Koljeno
Koljeno kao najveći zglob u tijelu često “skriva tajne” stopala, odnosno kukova i zdjelice, pa trpi i kompenzira njihove nedostatke. Najpoznatije ozljede koljena su vjerojatno rupture meniskusa i križnih ligamenata, ali to ne znači da je nešto puknulo ukoliko se pojavila iznenadna bol u koljenu. Koljeno je kompleksna struktura koja se može podijeliti na 3 zglobna tijela – spoj kosti femura (natkoljenična kost) i tibije (goljenična kost), femura i patele, tibije i fibule (lisna kost). Kapsula koju čine ligamenti i fibrozna ovojnica, te ukupno 14 mišića koji prelaze preko zglobova koljena zaduženi su za stabilnost i čvrstoću koljena. Najčešći uzrok dolaska fizioterapeutu je neravnoteža snage mišića koljena koji je ujedno i preteća ozljedama meniska i ligamenata. Skraćena muskulatura zadnje lože u kombinaciji sa slabim mišićjem kvadricepsa gotovo sigurno će započeti bol u koljenima. Iskrivljena i spuštena stopala promijeniti će sile pritisaka i težište koljena, te će također pogodovati ozljedama itd. Prvi korak u terapiji svakog koljena je osiguravanje stabilnosti koljena preko njegovih mišića specifičnim vježbama snage i propriocepcije. Elastičnost muskulature je također neophodna za zdravlje koljena.
Autor: Kristian Nasteski, fizioterapeut / Moje zdravlje
