Različita srčana oboljenja pogađaju djecu. Najčešće se radi o urođenim srčanim greškama, virusnim infekcijama koje zahvaćaju srce te bolestima srca koja se razvijaju kasnije u djetinjstvu ili mladosti, a posljedica su drugih oboljenja ili genetskih sindroma.
Dobra vijest je što s napretkom medicine mnoga djeca sa bolestima srca mogu živjeti aktivnim životom uz minimalna ograničenja.
Urođene srčane bolesti
Urođene ili kongenitalne srčane bolesti su bolesti s kojima se djeca rađaju. Najčešće se radi o strukturnom oštećenju srca prisutnom već kod rođenja. Nekad se takvi poremećaju mogu otkriti već i za vrijeme trudnoće pretragom koja se naziva fetalna ehokardiografija, tj. ultrazvuk srca fetusa u maternici.
Urođene srčane greške javljaju se otprilike u 8 na 1000 živorođene djece. Najčešće se radi o strukturnom poremećaju srčanog mišića ili zalistaka, poput oštećenja atrijskog ili ventrikulskog septuma (stvara se “rupa” na stijenci koja razdvaja lijevi od desnog atrija odnosno lijevi od desnog ventrikula), suženja aortalnog zalistka ili prolapsa mitralnog zalistka. Osim toga mogu se roditi djeca sa hipoplastičnim lijevim ventrikulom što znači da se lijeva strana srca nije adekvatno razvila, ili se mogu javiti razne kombinacije navedenih poremećaja.
Urođene srčane greške otkrivaju se najčešće rano u djetinjstvu, liječe se uglavnom operativnim kardiokirurškim zahvatima, lijekovima ili u najtežim slučajevima transplantacijom srca. Većina djece zahtijeva doživotno praćenje od strane dječjeg a kasnije adultnog kardiologa.
Poremećaji srčanog ritma
U djece se također mogu javiti različiti poremećaji ritma, što znači da se radi o oboljenjima provodnog sustava srca ili o posljedici nekih drugih bolesti. Može se javiti ubrzani srčani rad (tahikardija), najčešće kao posljedica nekih drugih poremećaja, a isto tako i usporen srčani rad (bradikardija). No, moguća je i pojava specifičnih sindroma koji su posljedica oštećenja provodnog sustava srca i koji se liječe specifičnim metodama od strane subspecijaliste kardiologa. Simptomi aritmija su najčešće slabost, omaglica, vrtoglavica, ponekad gubitak svijesti.
Srčani šumovi
Srčani šumovi nisu rijetkost u djetinjstvu i mladosti. Najčešće se radi o fiziološkim i klinički “beznačajnim” šumovima koji zahtijevaju samo praćenje i najčešće nakon puberteta nestaju. No, šumovi mogu biti znak i neke ozbiljnije srčane bolesti ili posljedica anemije ili vrućice. Ako liječnik čuje šum na srcu djeteta svakako će učiniti potrebnu dijagnostičku obradu kako bi se isključile eventualne srčane ili druge ozbiljne bolesti.
Perikarditis i miokarditis
Perikarditis je još jedna od bolesti koja se relativno često javlja u djetinjstvu i mladosti i odnosi se na upalu ovojnice srca, perikarda. Može se javiti nakon kardiokirurških operacija zbog reparacije srčanih grešaka ili zbog infekcije, najčešće virusne, uslijed traume prsnog koša ili u sklopu nekih bolesti vezivnog tkiva poput primjerice sistemskog eritematoznog lupusa. Liječenje ovisi o uzroku, kliničkoj slici i dobi djeteta. Najčešće se liječenje provodi u bolnici.
Virusne infekcije isto tako mogu zahvatiti i srčani mišić i tada dolazi do razvoja miokarditisa što može utjecati na funkciju srca kao pumpe.
Simptomi perikarditisa i miokarditisa su slični simptomima respiratornog infekta i uključuju nelagodu u prsima, opću slabost, malaksalost, vrućicu.
Aterosklerotske bolesti srca
Još jedna pojava vezana uz srčane bolesti u djetinjstvu i mladosti specifičnija za zapadne zemlje su aterosklerotske bolesti srca koje su dakako češće u odrasloj populaciji, no uz epidemiju pretilosti, nezdrav život, konzumiranje masne hrane, hrane bogate ugljikohidratima, sjedilački način života i nedostatak fizičke aktivnosti i tjelovježbe što je sve izraženije i u dječjoj i mladenačkoj populaciji i aterosklerotske bolesti srca moguće su i u djetinjstvu i adolescenciji.
Promjena načina života je temelj dugotrajnog liječenja u takvim slučajevima.
Bolesti srca u djetinjstvu i mladosti su svakako bolesti koje zahtijevaju ozbiljan pristup od strane roditelja, stalnu liječničku skrb i pridržavanje uputa liječnika.
Foto: Shutterstock
