Ljubav i sve teme vezane za nju već stoljećima ljude potiču na kreativan rad i stvaranje najvrjednijih i najdugotrajnijih umjetničkih djela. Tko ne bi želio biti zaljubljen, voljeti i biti voljen?
Svatko se voli osjećati poletno i snažno, a osjećaj zaljubljenosti nam upravo to omogućuje. Znanstvenici iz godine u godinu nude nove dokaze koji govore kako ljubav pozitivno utječe na zdravlje i kako ljudi u sretnim vezama žive dulje od prosjeka.
Ljubav je riječ koja za različite ljude ima različita značenja. U psihologiji je najpoznatiji model koji ta značenja pokušava opisati kroz dimenzije strasti, intimnosti i odanosti. Svaka od tih dimenzija ima pozitivne učinke na zdravlje zato što zadovoljava naše psihološke i socijalne potrebe. Osim na socio-psihološkoj razini utvrđena je i povezanost s biološkim supstancama poput interleukina i oksitocina koji imaju direktan uzročno-posljedični odnos s fizičkim zdravljem – govori Hrvoje Maleković, dipl.psiholog.
Emocionalna bol – okidač za srčane bolesti
Dodiri, osjećaj sigurnosti i pripadnosti pozitivno utječu na zdravlje, smanjuju krvni tlak, čuvaju zdravlje srca, jačaju imunitet i otklanjnaju bol. Romatika je, prema tome, glavni adut koji čuva našu sreću i zdravlje, ali što kada ljubav zaboli? Stručnjaci sve glasnije upozoravaju kako emocionalna bol i strah mogu biti okidači za razne srčane bolesti, a jedna od njih je stresna kardiomiopatija ili, kako se još naziva, Tako-Tsubo kardiomiopatija, odnosno sindrom slomljenoga srca. Bolest je iznimno rijetka, a zahvaća samo 1-2 posto bolesnika koji se javljaju u hitne službe misleći kako se radi o akutnoj boli u prsima.
Mehanizam nastanka ovoga sindroma nije sasvim jasan, ali neke su činjenice dokazane. Naime, ekstremno stresni događaji koji u mozgu potiču lučenje adrenalina i noradrenalina mogu izazvati grčenje srčanoga mišića. Predispozicija za ovakvu hormonalnu oscilaciju je manjak estrogena do kojeg dolazi u menopauzi i postmenopauzi kod žena – ističe dr. med. Suzana Večerić Kulović, psihijatrica.
Da žene čine rizičnu skupinu potvrđuje i dr. med. Dražen Šebetić, specijalist internist, subspecijalist kardiolog:
Oko 90% pacijenata s tom dijagnozom su žene prosječne dobi od oko 67 godina, a u povijesti bolesti nastupu simptoma prethodi jak psihički ili emocionalni stres. Prognoze su obično dobre te često uključuju potpuno obnavljanje funkcije srčanoga mišića.
Slomljeno srce ili infarkt?
Sindrom slomljenoga srca izaziva slične simptome kao i kod infarkta, a to su bol u prsima, otežano disanje, aritmija i širenje boli u lijevoj ruci. Simptomi se mogu javiti vrlo brzo nakon stresnoga događaja. Kako znati radi li se o infarktu ili slomljenom srcu?
Dijagnoza se postavlja isključivanjem srčanoga udara koronarografijom, odnosno radiološkom metodom prikaza srčanih krvnih žila koja pokazuje uredne srčane arterije uz neke promjene stezanja srčanoga mišića te uz vrlo blage znakove oštećenja srčanoga mišića u laboratorijskim nalazima koji su u potpunoj suprotonosti s veličinom gubitka mišićne funkcije. Osim toga, tu je i vrlo važan podatak o prethodnom psihičkom i emocionalnom stresu – pojašnjava dr. Šebetić.
Može li se umrijeti od slomljenoga srca?
Nitko više ne sumnja da ekstremni svakodnevni stres uzrokuje psihičke poremećaje koji oštećuju i fizičko zdravlje, no može li ovaj sindrom uzrokovati po život opasne posljedice?
Može, a za to postoji i medicinski valjan dokaz. Naime, godine 1980. Cibelin i Hirsch su izvijestili o seriji žrtava ubojstva koje su bile psihički i fizički traumatizirane prije smrti. Obdukcija nije pokazala nikakve smrtonosne unutarnje povrede, nego samo izraženu trakastu nekrozu srčanoga mišića koja je bila uzrok smrti. Takve se nekrotične promjene na srčanom mišiću nalaze kod stanja kod kojih dolazi do oslobađanja velikih količina kateholamina, a to su stanja psihičkoga šoka, straha i užasa – ističe dr. Suzana Večerić Kulović.
Mjere prevencije
Za sindrom slomljenoga srca ne postoji posebno psihijatrijsko liječenje već su intervencije usmjerene na smirenje anksioznosti koju je izazvao ekstremni događaj. Kao i kod svake bolesti uvijek se pitamo je li moguće prevenirati to stanje, je li moguće izbjeći takve velike stresove koji mogu zgrčiti naš srčani mišić na takav bizaran način koji, iako vrlo rijetko, može biti i koban. Teorijski, bilo bi moguće izbjegavati svijet kao opasno mjesto, čuvati se od emocionalnoga vezivanja za partnere, za djecu i za druge važne ljude jer ih sve možemo izgubiti. To bi bio vrlo spokojan i siguran, ali užasno tup i dosadan život.
Zašto još niste pronašli ljubav svog života? Evo glavnih razloga!
Foto: Shutterstock
A. Abrahamsberg
