Osim ako liječnik iz opravdanih razloga to nije zabranio, vježbanje u trudnoći sasvim je sigurno. Trudnicama se preporučuje umjerena fizička aktivnost oko pola sata svakog dana.
Brojne studije potvrdile su kako redovita tjelesna aktivnost
sprječava pojavu dijabetesa koji se javlja u trudnoći. Ženama kojima je već
dijagnosticirana ta bolest, uz redovno vježbanje savjetuje se promjena načina
prehrane.
Vježbanje u trudnoći smanjuje stres i povećava izdržljivost potrebnu
za uspješan porod. Fizička aktivnost doprinosi i bržem svladavanju postporođajne depresije i
lakšem vraćanju željene težine. Stoga doista nema razloga da se
ovih devet mjeseci, iz neopravdanog straha, zanemarite važnost redovnog vježbanja.
Ako se vaš ginekolog slaže, počnite vježbati intenzitetom koji vam odgovara,
tj. koji ne izaziva umor i bol i postupno povećavajte napor. No, ako tijekom
vježbanja brzo gubite dah ili se lako umarate, usporite.
Možete odabrati vježbe u kojima uživate, ali možete i probati različite
stvari. Najbolje je tijekom trudnoće vježbati tako da ne opterećujete tijelo dodatnim teretom! Neki od takvih sportova su
plivanje, šetnja i vožnja sobnog bicikla.
Klonite se aktivnosti tijekom kojih možete pasti ili se ozlijediti, jer čak
i manje ozljede u dijelu trbuha, u trudnoći mogu postati ozbiljan problem. Nakon
prvog tromjesečja izbjegavajte vježbe na leđima, jer težina bebe može poremetiti
cirkulaciju krvi. Nije dobro niti dugo stajati, a ako vježbate u zatvorenoj
prostoriji, pobrinite se da ju dobro prozračite. U posljednjem tromjesečju
izbjegavajte nagle pokrete, kao što su trčanje i skakanje.
Tijekom i nakon vježbanja, ali i tijekom trudnoće, važno je kontrolirati puls i
disanje. Vaš puls ne bi trebao biti veći od 140 otkucaja srca u minuti, a
otkucaji srca fetusa povezani su s vašima. Ako vaše srce, pod utjecajem
vježbanja, radi ubrzano, onda je to slučaj i sa srcem bebe.
Sve buduće mame koje uz to redovito vježbaju, trebale bi piti dosta
tekućine – čak i ako nisu žedne – te se hraniti uravnoteženo.
D. Š.
