Cilj nam je bio saznati jesu li Hrvati zadovoljni svojom težinom, izgledom, kako mršave te gdje pronalaze informacije o režimima prehrane.
U istraživanju “Kako mršave Hrvati” (kolovoz/rujan) sudjelovalo
je 700 ispitanika, od čega 15 posto muškog i 85
posto ženskog spola. Najzastupljenija je dobna skupina ispitanika od 20 do
29 godina, a 14 posto ispitanika mlađih je od 19 godina. Najmanje ispitanika je
iz dobne skupine starije od 60 godina.
Osam od deset Hrvata je barem jedanput bilo na dijeti!
Od ukupnog broja ispitanika, osam od deset Hrvata
barem je jedanput u životu bilo na dijeti, a od njih je čak 31 posto na dijeti bilo više od deset puta,
iz čega se da zaključiti da smo radi postizanja željene težine u stanju
provesti pola života na dijeti! U
velikom su postotku (31 posto) te dijete
dugoročnije, a u trajanju više od mjesec dana ili koliko god je potrebno da
bi se postigla željena težina.
Brine činjenica da je čak 21 posto Hrvata donekle ili ozbiljno narušilo svoje zdravlje dijetama,
dok 26 posto ispitanika nije sigurno u taj podatak, što sugerira da su se
najvjerojatnije podvrgavali i rigoroznijim dijetama.
Idealna težina Hrvata
Na pitanje jeste li
trenutno na svojoj idealnoj težini, čak 82 posto Hrvata negativno se
izjasnilo, a samo 12 posto na ovo je pitanje odgovorilo potvrdno!
Svojim ukupnim fizičkim izgledom zadovoljno je ili izrazito
zadovoljno tek 27 posto ispitanika, a nezadovoljstvo ili izrazito
nezadovoljstvo iskazalo je 44 posto ispitanika. Nezadovoljno ili izrazito nezadovoljno svojom tjelesnom
težinom je čak 62 posto, a zadovoljno ili izrazito zadovoljno tek 15 posto
ispitanika.
Podaci pokazuju da je zadovoljstvo tjelesnom težinom
značajno i snažno povezano sa zadovoljstvom fizičkim izgledom. Dakle, što je
osoba zadovoljnija tjelesnom težinom, bit će i zadovoljnija ukupnim fizičkim
izgledom i obrnuto.
Tjelovježba je prvi izbor za mršavljenje
Ohrabruje podatak
kako se veliki postotak Hrvata (53 posto) okreće tjelovježbi kao metodi
postizanja željene tjelesne težine, ali nažalost u velikom postotku i izgladnjivanju
i konzumacija preparata za mršavljenje.
Najmanji je postotak onih koji se za savjet o postizanju željene tjelesne
težine obraćaju nutricionistima. Najveći broj ispitanika informacije o načinima/režimima dijetalne prehrane pronalazi na internetu (71,1 posto). Mnogi Hrvati sami osmišljavaju režim
prehrane, a tek mali broj njih obraća se liječnicima ili trenerima za savjet.
“Ovo istraživanje
smatram vrlo pozitivnim doprinosom praćenju trendova u ljudskim stavovima i
odnosu prema vlastitom tijelu i vlastitom zdravlju. Osim pitanja koja se znaju
uobičajeno postavljati u anketama o mršavljenju, prodrlo je dublje u navike
koje ljudi imaju kad su u pitanju metode postizanja idealne težine, ali i u
neke stavove koje ljudi drže o svom fizičkom izgledu. Donijelo je neke
zapanjujuće, ali i zabrinjavajuće podatke, poput onih da priličnom broju ljudi
nedostaje samopouzdanja i zadovoljstva vlastitim izgledom, jednako kao
i činjenice da ljudi često zanemaruju kako je postizanje, a ne narušavanje
tjelesnog zdravlja bit svih stremljenja ka postizanju idealne tjelesne težine”, smatra Marijana Sarilar, dipl. psiholog koja
je u istraživanju sudjelovala i kao stručni suradnik.
Prema njoj bi bilo zanimljivo češće pratiti trendove s područja mršavljenja i postizanja boljeg tjelesnog izgleda: “To bi se trebalo raditi s jedne šire sociološke i psihološke perspektive,
kao što se ovdje stremilo, a ne samo kao kratko pobiranje osnovnih podataka o
postotcima ljudi koju su na dijetalnim prehranama ili vrstama dijeta kojima se
koriste”, osvrnula se na rezultate psihologinja Marijana Sarilar.
Download cijelog istraživanja.
Voditeljica istraživanja
Ivana Grbavac, prof.
