Mnogi se kunu da je zubna pasta brzi lijek za prištiće, ali dermatolozi upozoravaju – taj popularni trik može napraviti više štete nego koristi.
Ideja potječe iz vjerovanja da sastojci u pasti, poput mentola ili sode bikarbone, mogu isušiti i smanjiti prištiće. Ipak, stručnjaci naglašavaju da je riječ o mitu bez znanstvenih dokaza.
Što kažu dermatolozi?
- Nema čvrstih istraživanja koja potvrđuju da pasta za zube pomaže kod akni.
- Formule zubnih pasta nisu namijenjene za kožu, već za zube.
- Sastojci poput hidrogen peroksida, fluora ili sredstva za izbjeljivanje mogu izazvati iritaciju, crvenilo i pogoršanje prištića.
Rizici korištenja paste na koži
Iritacija i pretjerano isušivanje – narušava prirodnu barijeru kože.
Pigmentacijske promjene i ožiljci – iritacija može ostaviti trajne mrlje.
Perioralni dermatitis – osip oko usta i nosa povezan s pastom koja sadrži fluor.
Što koristiti umjesto paste?
Dermatolozi savjetuju provjerene tretmane koji dokazano djeluju:
- Hidrokoloidni flasteri za prištiće
- Salicilna kiselina
- Benzoyl peroksid
- Azelaična kiselina
- Retinoidi (adapalen, tretinoin)
Uz to, pomaže i briga o životnom stilu: manje stresa, zdravija prehrana i pravilna njega kože.
Mandelična, salicilna ili glikolna kiselina – nije svaka za svaki tip kože, birajte pametno
Kada potražiti stručnu pomoć?
Ako se stanje ne poboljša nakon 4–6 tjedana korištenja dostupnih pripravaka, ili ako ostaju ožiljci i mrlje, najbolje je obratiti se dermatologu.
Iako je zubna pasta na prištićima jedan od najpoznatijih “kućnih trikova”, dermatolozi poručuju da nije sigurno rješenje. Ako želite zdravu i čistu kožu, držite se metoda koje su znanstveno dokazane i dermatološki preporučene.
A. H.
