Tjelovježba je sigurni način na koji se možete zaštititi od mnogih bolesti: od obične prehlade, gripe do ozbiljnih mentalnih i tjelesnih bolesti.
Novi dokazi
ovoj staroj tezi stižu nakon što su britanski stručnjaci analizirali 40
prethodnih studija o učincima vježbanja na naše tijelo objavljenih između 2006.
i 2010. godine. Iako su se većinom koncentrirali na muškarce i njihovo
zdravlje, ističu da se rezultati mogu primijeniti na oba spola i sve dobne
skupine.
Tjelovježba može
smanjiti rizik određenih vrsta raka, senilnosti, seksualnih problema poput
erektilne disfunkcije, dijabetesa tipa 2, bolesti srca, depresije, visokog
tlaka, problema sa žuči i mnoge druge bolesti, tvrde istraživači Sveučilišta
East Anglia.
Osim
prestanka pušenja, najbolje što možete učiniti za svoje zdravlje je redovito
vježbati. Tjelovježba ne mora nužno uključivati sate i sate znojenja u teretani
ili trčanje maratona. Jednostavna ili ubrzana šetnja u trajanju od pola sata
svakodnevno može polučiti jednake rezultate. Važno je da se krećete!
“Pregledana
literatura je pokazala kako koliko dugo ljudi žive i koliko su zdravi ovisi o
složenoj mješavini faktora, uključujući stil života, mjesto stanovanja, pa čak
i sreću. Pojedinci imaju element kontrole nekih od ovih faktora, a to
podrazumijeva pretilost, način prehrane, pušenje i tjelesnu aktivnost”,
objasnio je dr. Leslie Alford, psihoterapeut Sveučilišta.
- Zamijećena
je jaka povezanost između povećanja tjelesne aktivnosti i smanjenja rizika od
raka debelog crijeva - muškarci
koji su na poslu aktivni i ne sjede puno za stolom imaju manje stope raka
prostate - muškarci
koji se bave tjelovježbom u manjoj mjeri imaju erektilne probleme - tjelesna
aktivnost smanjuje rizik senilnosti u starijoj dobi.
Istraživači
su ponudili glavni savjet zdravim osobama starim između 18 i 65 godina: bavite
se nekom fizičkom aktivnošću umjerenog intenziteta 150 minuta tjedno (taman pet
30-minutnih žustrih šetnji tjedno). Ako ste stariji, vježbanje vam može pomoći
zadržati ravnotežu, fleksibilnost i povećati gustoću kostiju.
“Idealno,
za najviše zdravstvenih dobrobiti, ljudi bi trebali vježbati, ne bi smjeli
pušiti, trebali bi se zdravo hraniti i imati indeks tjelesne mase manji od 25
[izračunajte svoj indeks tjelesne mase]. Što više ovih navika imate, to ćete
manje biti skloni razvijanju mnogih kroničnih poremećaja”, zaključio je
dr. Alford.
Istraživanje
je objavljeno u časopisu International Journal of Clinical Practice.
K. Horvat
