U potrazi za oblikom vježbanja koji će donijeti najbolje rezultate, često znamo pogriješiti. Stoga se prije svega treba upitati: jesmo li svjesni svoje kondicije i jesmo li odabrali dobar sport?!
Pa krenimo redom. Tjelesnu aktivnost dijelimo na: aerobnu i anaerobnu. Ovi pojmovi zapravo govore o načinima na koji tijelo dobiva energiju za pokretanje kroz različite tjelesne aktivnosti. Važno je odmah spomenuti da nijedna tjelesna aktivnost nije isključivo aerobna ili anaerobna. Ovisno o njezinom intenzitetu, dominira jedan ili drugi način dobivanja energije.
Aerobna tjelesna aktivnost
U aerobne aktivnosti ubrajamo hodanje, plivanje, trčanje, biciklizam, planinarenje i slične aktivnosti. Kod ovakvog oblika kretanja, energija za pokretanje mišića dobiva se biokemijskim reakcijama u kojima se tvari iz hrane razgrađuju uz pomoć kisika. Ovakav oblik vježbanja je nižeg intenziteta, a izvođenje samih vježbi duže traje. Aerobna tjelesna aktivnost čuva zdravlje jer njenom primjenom osposobljavamo tijelo da dostavi što više kisika stanicama. Na taj se način jačaju srce, krvne žile i pluća.
Aerobne vježbe su odličan odabir ako želite smanjiti tjelesnu težinu. Naime, dugotrajni i niski intenzitet pojačano iskorištava masti iz tijela kao izvor energije. Osim toga, spomenute su vježbe dobre za psihičko rasterećenje i smanjenje stresa. Zbog razmjerno niskog intenziteta napora koji treba uložiti u vježbanje, aerobna se tjelesna aktivnost preporuča i starijim osobama.
Anaerobna tjelesna aktivnost
U anaerobne aktivnosti spadaju: veslanje, trbušnjaci, sklekovi, tenis, squash, vježbanje utezima, kratka i brza trčanja u rukometu ili nogometu. Anaerobno vježbanje ne izgara masnoću poput aerobnog, ali zato pomaže pri izgradnji mišića. Kod anaerobne aktivnosti mišićne stanice ponekad mogu stvoriti energiju iz hranjivih tvari, pa im u biokemijskim reakcijama nije potreban kisik. Spomenuti se proces događa u trenutku kad je tijelu potrebna energija istog trenutka. Za razliku od aerobne, anaerobnu aktivnost karakterizira kratko izvođenje vježbi i visoki intenzitet. Između vježbi ili aktivnosti potrebni su kratki odmori.
Stručnjaci savjetuju da bi rekreaciju trebalo započeti aerobnim aktivnostima. Tek kada krvožilni sustav i pluća ojačaju, preporuča se početi s anaerobnim aktivnostima.
D. Šorgić
