Starije osobe koje mogu žustrije hodati zdravije su i u boljoj formi u odnosu na one sporijeg koraka.
Do ovog su zaključka stigli australski istraživači koji su proučavali brzinu koraka 1700 zdravih osoba starijih od 70 godina. ispitanici su zamoljeni neka hodaju svojom uobičajenom brzinom šest metara, dok su stručnjaci mjerili njihovu brzinu hodanja.
U razdoblju od pet godina umrlo je 266 ispitanika, a kada su stručnjaci ustanovili brzinu hoda tih ispitanika, zaključili su kako su oni najbrže hodali 2,9 km/h.
“Predviđamo kako je ovo najvjerojatnije brzina kojom Smrt hoda. Ustanovili smo da su stariji muškarci koji hodaju brže od 3,2 km/h ukupno 1,23 puta manje skloni umiranju. Veća brzina štiti od mortaliteta jer brži hodači mogu biti na većoj udaljenosti od Crnog kosca”, slikovito su opisali istraživači Bolnice Concord iz Sydneyja.
Na sličnom tragu su bili i istraživači Sveučilišta u Pittsburghu koji su ustanovili kako brzina hodanja
može biti važan znak općenitog zdravlja neke osobe. Tako u pozadini
sporog hoda mogu biti problemi sa srcem, plućima ili živčanim sustavom. Stručnjaci su zaključili kako se očekivana životna dob za svaki spol i starosnu
skupinu povećavala što su osobe brže hodale.
K. Horvat
