Svaki roditelj želi da njegovo dijete jednog dana bude uspješno. No uspjeh ne znači samo dobar posao i financijsku sigurnost, nego i zadovoljstvo, stabilnost i osobnu sreću. Pitanje je: što djeci doista pomaže da to postignu?
Iako se često naglasak stavlja na školske ocjene i brojne aktivnosti, prema Harvardovu Centru za razvoj djeteta, manje je riječ o ocjenama i izvanškolskim aktivnostima, a više o temeljnom skupu vještina koje pomažu ljudima nositi se s neizbježnim životnim izazovima. Sve te vještine spadaju pod ono što nazivamo izvršne funkcije, koje koristimo za samoregulaciju. Većina ljudi koji su uspješni i sretni u životu ima snažno razvijene izvršne funkcije.
Posebno je važno razdoblje adolescencije, kada mladi postupno preuzimaju odgovornost za sebe i svoje odluke. Upravo tada roditelji mogu imati snažan, ali promišljen utjecaj, pružajući podršku, ali i prostor za samostalnost.
Pet ključnih vještina koje tinejdžeri trebaju razviti – i kako im roditelji mogu pomoći
Planiranje
Kako djeca rastu, trebaju sve više učiti samostalno organizirati svoje vrijeme i obveze. Umjesto da roditelji upravljaju svakim detaljem njihova rasporeda, korisnije je postaviti osnovna pravila (poput redovitog sna, izvršavanja školskih obveza i brige o zdravlju) i zatim prepustiti tinejdžeru da sam pronađe način kako će ih ispuniti.
Dugoročni zadaci, poput školskih projekata ili upisa na fakultet, dobra su prilika za razgovor i usmjeravanje, ali je važno da mladi sami predlažu rješenja. Uključivanje u planiranje obiteljskih aktivnosti također im daje osjećaj odgovornosti i važnosti.
Fokus
U današnje vrijeme tehnologija predstavlja veliki izazov za koncentraciju. Društvene mreže i stalne obavijesti lako odvlače pažnju. Zato je važno otvoreno razgovarati o utjecaju digitalnog svijeta i zajedno osmisliti načine kako smanjiti ometanja.
Obiteljski obroci bez mobitela i aktivnosti koje uključuju rad rukama – poput kuhanja, crtanja, izrade predmeta ili vrtlarenja – pomažu mladima razviti strpljenje i sposobnost usredotočivanja na jedan zadatak.
Samokontrola
Mladi uče kako upravljati emocijama promatrajući odrasle. Roditelji su snažan model ponašanja; način na koji reagiraju na stres, ljutnju ili frustraciju šalje snažniju poruku od riječi.
Razgovori o osjećajima, analiziranje sukoba nakon što se situacija smiri te promišljanje o tome kako naše ponašanje utječe na druge, pomažu tinejdžerima razviti emocionalnu zrelost. Važno je pokazati da su snažne emocije normalne, ali i da postoje zdravi načini njihova izražavanja.
Svjesnost
Adolescencija je razdoblje u kojem su mladi često usmjereni na vlastite doživljaje i probleme. Roditelji im mogu pomoći proširiti perspektivu razgovorima o aktualnim događajima, različitim pogledima na iste situacije te uključivanjem u aktivnosti koje doprinose zajednici.
Čak i jednostavne stvari, poput zajedničkih šetnji ili redovitih obiteljskih razgovora o tome kako je kome prošao dan, potiču empatiju i razumijevanje drugih.
Fleksibilnost
Život je nepredvidiv, a sposobnost prilagodbe jedna je od najvažnijih životnih vještina. Mladi trebaju naučiti kako promijeniti plan, odrediti prioritete i prihvatiti da se ne može sve uvijek odvijati prema očekivanjima.
Roditelji to mogu potaknuti tako da ne inzistiraju na krutim rasporedima, da ostave prostor za spontanost i da sami pokažu smirenost kada se planovi promijene.
Važno je prihvatiti i činjenicu da će tinejdžeri ponekad pogriješiti. Iako je prirodno željeti ih zaštititi od neuspjeha, upravo kroz vlastita iskustva, pa i pogreške, mladi uče najviše. Roditeljska podrška znači biti prisutan i spreman pomoći, ali i dati djetetu priliku da samo pronađe rješenje.
Ordinacija.hr
