Nedavna su izvješća otkrila da zaposlenici doživljavaju izgaranje na šokantno visokim razinama te ukazuju na hitan pronalazak novog pristupa. Da bismo to učinili, moramo početi tražiti “vrlinsko oduzimanje”, što uključuje svjesno prepoznavanje prilika za stvaranje vrijednosti uklanjanjem određenih aktivnosti i ciljeva. Kako?
Moderno društvo nametnulo je jednoglasno ideju da više znači bolje. No za mnoge od nas to je dovelo do povećanja broja zadataka i odgovornosti.
Na primjer, osam je puta vjerojatnije da će vođe predložiti promjene koje uključuju dodavanje na trenutnu listu zadataka umjesto uklanjanja s nje.
Rukovoditelji sada provode 230 posto više vremena na sastancima nego što su provodili 1960-ih, a ta suradnja, pokazalo se, često uzrokuje stres kod zaposlenika.
Prosječna veličina kuće povećala se za gotovo 1000 četvornih stopa tijekom posljednjih 40 godina, a istraživači su otkrili da se vrijeme koje roditelji provode sa svojom djecom eksponencijalno povećalo u posljednjih pet desetljeća, unatoč tome što više roditelja radi izvan kuće.
Iako se neke od ovih promjena same po sebi mogu smatrati pozitivnima, one nas također opterećuju.
Nedavna su izvješća otkrila da zaposlenici doživljavaju izgaranje na šokantno visokim razinama te ukazuju na hitan pronalazak novog pristupa.
Da bismo to učinili, moramo početi tražiti “vrlinsko oduzimanje”, što uključuje svjesno prepoznavanje prilika za stvaranje vrijednosti uklanjanjem određenih aktivnosti i ciljeva.
Kako to učiniti?
Promjena pristupa
Godine 1930. ekonomisti su predviđali da će do 2030. život biti toliko uspješan da će ljudi morati raditi samo oko 15 sati tjedno. U takvom bi svijetu problem bio ispuniti svoje obilje slobodnog vremena. Ipak, kako se približavamo stoljetnoj granici od kada je ovo predviđanje napravljeno, naš svijet karakterizira vremenska glad, a ne vremensko obilje.
Na primjer, moderni uredski zaposlenici izvještavaju o beskrajnom nizu sastanaka na svojim kalendarima s malo vremena da obave bilo što drugo. S druge strane pokazalo se da smanjenje broja sastanaka za 20 posto povećava zadovoljstvo za 48 posto, produktivnost za 35 posto, komunikaciju za 45 posto i angažman za 28 posto.
A što ako vam kažemo da možete ugasiti okidače stresa? – Ordinacija.hr (vecernji.hr)
Dobar primjer je Intel, koji je poticao inženjere da se bave važnim zadacima tako što im je utorkom ujutro dao “Vrijeme za razmišljanje” u trajanju od četiri sata. Slično tome, 3M je implementirao sate za razmišljanje kao “15 posto vremena”, a Google kao “20 posto vremena”, što je navodno dovelo do stvaranja Post-ita i Gmaila.
Osavivši prostor zaposlenicima da rade manje hitnog i dajući prioritet važnom, te su tvrtke razvile neke od svojih najboljih proizvoda.
Vanjski suradnici
Jedno je istraživanje pokazalo da trošenje novca na oslobađanje od neželjenih aktivnosti donosi veću sreću nego kupnja materijalnih dobara. Drugim riječima, razmislite o trošenju novca na outsourcing nekih zadataka koje ne volite jer vam to kao posljedicu u konačnici može donijeti zadovoljstvo.
Potaknut ovom idejom, Medicinski fakultet Stanford pokrenuo je inicijativu nudeći članovima fakulteta vaučere za usluge kao što su dostava obroka, pranje rublja i čišćenje kuće. Naknadna izvješća pokazala su da su liječnici koji su koristili ovaj program imali 20 posto manju vjerojatnost da će napustiti Stanford te su smatrali da su postigli bolju ravnotežu.
Istina je zapravo…
Studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Virginiji otkrila je da naša sklonost ka tome da učinimo više ne proizlazi iz nedostatka cijenjenja subtraktivnih rješenja, već iz naše sklonosti da ih zanemarimo tijekom procesa razmišljanja. Kad se ljude podsjeti da razmisle o oduzimanju od trenutnog stanja, često se odluče za taj pristup jer u konačnici, dokazano, daje bolje rezultate.
H. A.
