Netom prije i nakon nove godine Internet je preplavljen tekstovima o novogodišnjim odlukama – kako ih donijeti, kako ih ostvariti, koji je njihov smisao. I zaista, dosta nas spontano u novu godinu ulazi s nekom vizijom boljega, nekim očekivanjima i nadama.
Od postnovogodišnjega mršavljenja do pronalaska novog posla, obnavljanja zaboravljenih odnosa, završavanja fakulteta ili dodatnoga usavršavanja… Ciljevi koje si postavljamo su raznoliki i dobro je da ih imamo, bez obzira na postotak onih koje na kraju sljedeće godine uistinu i ostvarimo. Zašto je tako često teško neke vlastite nade i nastojanja oživjeti i provesti u djelu te ih učiniti našom stvarnošću?
Prelijevajući efekt
Možda zato što si rijetko kao cilj postavljamo malo apstraktnije, ali ništa manje važne promjene. Te su promjene zapravo nužne kako bismo mogli ostvariti ono konkretno – smršaviti pet kilograma ili napredovati na poslu. Jedna od takvih promjena u stavu koja bi nam svima, pogotovo u današnje vrijeme, nesumnjivo dobro došla jest zauzimanje optimističnoga životnoga stava. Riječ je o onom optimizmu koji se prelijeva na sve sfere života, koji postaje životna mantra i utvrda koja nas štiti u teškim životnim situacijama.
Iako nekad može biti i posve nerealan, optimizam je najzdraviji obrambeni mehanizam koji za razliku od nekih drugih nikada nije na štetu nas samih ili drugih ljudi oko nas. Optimizam vraća životnu energiju, on je poput goriva koje nam omogućuje da se vozimo i po najvećoj uzbrdici.
Jako puno puta bi mi se znalo dogoditi da se neka situacija koja mi se činila groznom na kraju vrlo jednostavno riješi pa bih onda pomislila: Da sam bar bila malo optimističnija i nisam toliko brinula!
Štit od loših vibracija
Pesimizam s druge strane zapravo često počiva u temeljima depresije. Depresivne misli su iskrivljene i neracionalne jer pokazuju stvar samo iz jednoga kuta i to onog ružnijega. Pesimistična osoba vidi samo ono što je loše i očekuje uvijek gori ishod. Takav životni stav oduzima energiju jer nam se čini što god da poduzmemo nešto će sigurno poći naopako. Optimizam i pesimizam kao životne orijentacije itekako utječu na naše odnose s drugim ljudima. Kakav vam je osjećaj biti u društvu nasmiješenih ljudi koji se rijetko žale i u svemu vide nešto dobro, a kakav u društvu ljudi koji uvijek predviđaju katastrofu? Shvatila sam da bih mogla potpasti u ovu drugu kategoriju jednom kad mi je samoj postalo naporno neprestano se žaliti drugima. I zaista, pesimistični stav, izjave i misli oduzimaju energiju i nama i drugima oko nas koji su nas prisiljeni slušati.
S obzirom da smo afektivna bića koja reagiraju na tuđu energiju, raspoloženje i emocije, kada loše emocije odašiljemo prema drugima one se neće od njih naprosto odbiti. Naprotiv! Drugi će ih najčešće upiti i poistovjetiti se s njima. Zato je važno zaštiti svoj um od negativnih vanjskih utjecaja baš kao što se toplom odjećom štitimo od hladnog vremena.
To znači ako treba i udaljiti se od ljudi koji su emocionalni paraziti i nisu u stanju dijeliti pozitivna iskustva i emocije.
S druge strane, treba težiti razvijanju odnosa u kojima se osjećamo dobro, u kojima možemo biti ono što jesmo, glasno se smijati i čuti onu iscjeljujuću rečenicu: Sve će biti dobro. Dodatna blagodat optimizma je i to što on zapravo stoji u suprotnosti strahu. Osoba koja je optimistična će češće preuzimati rizik, otvarati se novim mogućnostima i mijenjati se nabolje, pa tako vjerojatno i lakše ostvariti konkretne novogodišnje odluke jer nije skršena stavom da nešto ne može. Neki ga vole nazvati ružičastim naočalama, ali optimizam je zapravo moćno oružje u borbi s teškim i izvrsno oruđe u stvaranju boljega.
