S dolaskom hladnijih dana mnogima pada imunitet i počinju viroze, ali i problemi s kosom, kožom…možemo li ipak to spriječiti ili ublažiti?
Jesen je već odavno počela. Dani su kraći i hladniji, manje smo na otvorenom, zadržavamo se koliko je moguće u ponekad i pregrijanim stanovima i kućama. Mnogima od nas imunitet je već pao, osjećamo se drugačije nego prije mjesec-dva dok smo još uživali u toplim sunčanim zrakama. Viroze sve više “napadaju”, a kod mnogih i alergijske reakcije, problemi s disanjem, suha koža i kosa, krhki nokti… Možemo li si ipak pomoći i olakšati tegobe uz upotrebu nekih pripravaka koji će nam postati svakodnevna rutina i olakšati ove hladne dane? Znamo li dovoljno o tome i što je najbolje unijeti u uporabu da bismo lakše prebrodili zimu?
Malim koracima do rezultata
Kako bi provjerili koliko naši čitatelji vode računa o svom imunitetu upitali smo dvije Karlovčanke kako one prevladavaju viroze i imaju li zapravo problema s padom imuniteta?
Baka sam troje unučadi pa nerijetko svi kod kuće imamo hunjavice i kašalj koji mališani “poberu” u vrtiću. K tome još i suhi zrak od centralnog grijanja pogoršava situaciju. Nedavno smo nabavili difuzor u koji kapnem nekoliko kapi eteričnog ulja Winter blend, a po potrebi špricamo u nos sprej Aqua Maris. Moram reći da je zrak u kući sada puno ugodniji i lakše se diše. To ćemo redovito činiti, rekla nam je Sanda Langner.
Medicinska sestra Mia Milčić ispričala nam je da već nekoliko godina s dolaskom zime ima problema s kosom, noktima i kožom.
Čim zahladi koža mi se počinje sušiti, kosa mi postaje suha, a nokti krhki. Kako je iz godine u godinu to bivalo sve izražajnije, počela sam upotrebljavati umirujuću kremu za suhu kožu Bioderma, a za kosu i nokte kapsule Harkontrol. Već primjećujem poboljšanje, vjerojatno sam i ranije to trebala učiniti.
Naše sugovornice ističu da je i preventiva vrlo poželjna i da bi s upotrebom odgovarajućih proizvoda trebalo početi prije nego počnu simptomi. Već krajem ljeta dok smo još u “fit” formi. Možda bi tako doista spriječili neželjene simptome. No, pravilna njega, tjelesna aktivnost, prozračivanje prostorija, zdrava prehrana, a k tome i kvalitetni proizvodi koje će preporučiti stručne osobe sigurno će poboljšati imunosni sustav.
Jačanje imuniteta zimi
Zato smo potražili par savjeta od mag. pharm. Darije Herak, koja nam je otkrila kako “boostati” svoj imunitet ove zime.
U savršenom svijetu imamo dovoljno vremena za odmor i pravilno se hranimo svaki dan. U stvarnosti, mnogi nažalost imaju premalo sna, a prehrana se svodi na “nešto na brzinu”. Ništa ne može nadomjestiti zdrav životni stil, ali kako si možemo barem pomoći našem imunosnom sustavu u ovo vlažno i hladnije doba godine?
Da bi naš imunosni sustav bio spreman obraniti nas od uzročnika infekcija, potrebno je osigurati „gorivo“ – dovoljno energije te potrebne hranjive tvari.
Neovisno o dobu godine, uz zdrave prehrambene navike i dovoljno kvalitetnog sna važno je voditi računa i o redovitoj umjerenoj tjelesnoj aktivnosti te izbjegavati štetne navike poput pušenja i konzumiranja alkohola. Često zvuči kao poštapalica, no treba uzeti u obzir i to da izloženost stresu može oslabiti aktivnost imunosnog sustava. Stoga je u svakodnevicu važno uključiti i odgovarajuće aktivnosti i/ili tehnike za ublažavanje utjecaja stresa, objasnila je i dodala:
“Preventivne mjere uvijek su dobra pomoć. Hladnije doba godine obično prate učestale virusne infekcije gornjeg dišnog sustava poput prehlade i gripe. Kako bismo djelovali preventivno uvijek je važno podsjetiti na nekoliko jednostavnih higijenskih navika o kojima smo u početku COVID-19 pandemije imali često prilike čuti. Redovito provjetravanje zatvorenih prostorija, higijena ruku i nosne sluznice spriječit će izlaganje našeg imunosnog sustava uzročnicima ovih bolesti. Također je važno podsjetiti i na veliku ulogu cijepljenja u prevenciji, naročito za posebno osjetljive skupine.”
Na poleđini većine dodataka imamo podatak o RDA (dozvoljenom dnevnom unosu)? Koliko je važno pridržavati se toga i kako možemo znati treba li nam ipak malo više od doze za prosječnog čovjeka?
RDA nam ukazuje na to kolika je dnevna nutritivna potreba prosječne zdrave osobe za određenom tvari. Najčešće ju spominjemo kad pričamo o dodacima prehrani s vitaminima i mineralima, no ne smijemo zaboraviti da dio tih tvari unesemo i hranom koju konzumiramo.
Jedna od prvih stvari koje čujemo na studiju farmacije je (parafraziram) da praktički sve može biti i lijek i otrov, samo je stvar ispravne doze. U ljekarničkoj praksi se često susrećemo s potrebom korisnika da uzmu što više doze jer vjeruju da će na taj način brže postići željeni pozitivni učinak. Uvijek imam potrebu naglasiti da veća doza ne utječe na brži nastup učinka te ne mora značiti bolji učinak. Uzimanje povećanih doza i količina uglavnom nije zdravstveno opravdana, a ponekad može dovesti i do neugodnih simptoma, manje ili više ozbiljnih.
Najjednostavnije je možda navesti primjer usporedbe vitamina topljivih u vodi u odnosu na one topive u mastima:
Ako spremnik za gorivo vašeg automobila ima kapacitet 50 litara, nećete moći brže voziti samo zato što ste pokušali u njega ubaciti 100 litara goriva, već će se višak izliti i vjerojatno će netko morati za vama počistiti nered. Višak vitamina topljivih u vodi tijelo će morati izlučiti te oni neće imati učinak, a vaš bubreg će vjerojatno pojačano raditi da bi „počistio“ višak.
Ako ste odlučite ovaj višak od 50 litara goriva utočiti u plastične spremnike i čuvati u prtljažniku automobila svaki put kad nadopunjavate gorivo, opet nećete zbog toga brže voziti. Naprotiv, imat ćete dodatnu masu koju vozite, a velika je vjerojatnost i da nećete uopće imati mjesta u prtljažniku i da ćete osjetiti miris benzina u cijelom autu. Pojednostavljeno, na sličan se način ponašaju vitamini topljivi u mastima u našem tijelu – skladište se u masnom tkivu te mogu dodatno opteretiti organizam i uzrokovati neželjene učinke.
Potreba za nutrijentima ovisi o mnogim čimbenicima – spolu, dobi, tjelesnoj težini, načinu prehrane, specifičnim stanjima poput trudnoće, napornog fizičkog ili psihičkog rada. Vratimo se na primjer automobila – vjerojatno nećete na 100 km potrošiti istu količinu goriva u sportskoj jurilici kao u ekonomičnom gradskom automobilu. Potrebe se mogu razlikovati i u slučaju akutnih zdravstvenih tegoba (npr. ozljeda, opeklina), operativnih zahvata. Kronični bolesnici također često imaju specifične nutritivne potrebe zbog same prirode bolesti, dugotrajnog uzimanja lijekova ili režima prehrane. U ovim slučajevima postoji mogućnost veće ili manje potrebe za određenim tvarima.
Uzimajući u obzir jedinstvene karakteristike svakog pacijenta i stručne smjernice, zdravstveni stručnjaci nastoje prilagoditi količinu nutrijenata koje preporučuju, koja se u ovom slučaju može razlikovati od preporučenih dnevnih unosa.
Koje nadomjestke bi preporučili za sve koji osjećaju posljedice ubrzanog načina života i žele promijeniti svoje loše navike u dobre? S čim ne mogu pogriješiti?
Dodaci prehrani mogu pomoći održati normalnu funkciju imunosnog sustava ukoliko prehrana sama ne može osigurati dovoljan ili dovoljno kvalitetan unos svih potrebnih vitamina, minerala ili ostalih tvari. Svatko od nas ima individualne potrebe, no ukoliko ne patimo od specifičnih alergija i nemamo neko od ranije navedenih specifičnih stanja koja bi zahtijevala značajnu prilagodbu unosa nutrijenata, kombinacije vitamina i minerala dostupne u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama dobra su pomoć. Najčešće sadrže kombinacije vitamina C, D, B, A te minerala poput cinka, bakra, selena i željeza.
Danas je na tržištu prisutan jako velik broj proizvoda i često je iz perspektive korisnika teško razlikovati kvalitetan proizvod od onog koji je samo dobro promoviran. Vitamini i minerali mogu u dodacima prehrani biti u različitim kemijskim oblicima. Pri tom će neki od njih osigurati bolje iskorištenje, neki bržu apsorpciju, duže djelovanje, bolju podnošljivost ili slično. Ovdje opet stručno znanje ljekarnika može biti velika pomoć pri odabiru odgovarajuće kombinacije sastava i doziranja.
Osim proizvodnje i sastava, na kvalitetu samog proizvoda značajno mogu utjecati i vanjski uvjeti. Ne treba nimalo zanemariti odgovarajuće uvjete transporta i čuvanja proizvoda koji mogu utjecati na njihovu stabilnost i kvalitetu.
U kontekstu zdravlja teško je govoriti o idealnom univerzalnom rješenju, ali najmanja je vjerojatnost da pogriješite ako odaberete proizvod u suradnji s educiranim ljekarničkim timom upoznatim s vašim specifičnim potrebama.
Što još možemo napraviti za naš imunitet osim nadomjestaka, kako možemo “boostati” naš imunitet?
Ne postoji čarobni štapić koji bi zamijenio kontinuirane uredne životne navike, no ako smo već u situaciji da naš imunološki sustav treba pomoć, imamo uz vitamine i minerale još nekoliko korisnih opcija. Naravno, uvijek treba voditi računa o eventualnom utjecaju takvih preparata na postojeće bolesti kod kojih su kontraindicirani ili kod kojih je potreban oprez u korištenju, mogućnost kombinacije s propisanim lijekovima. Naravno, sve je pripravke potrebno primijeniti u odgovarajućim dozama te vodeći računa o dužini uzimanja.
Probiotici su vrlo aktualna tema i sve je više novih spoznaja o učincima na zdravlje čovjeka, no važno je naglasiti da nisu svi dobra pomoć za sve tegobe. U nekim indikacijama određeni sojevi mikroorganizama pokazali su povoljan imunološki učinak.
Mnogobrojne tvari i preparati iz raznih prirodnih izvora za koje iskustveno očekujemo da mogu pomoći pomažu u postizanju odgovarajućeg rada imunološkog sustava ili imaju učinak na viruse, bakterije ili upalne procese u tijelu. Na njima je do sada proveden određen (na nekima i velik) broj studija s pozitivnim nalazima, no uglavnom još nisu nositelji zdravstvenih tvrdnji odobrenih od Europske agencije za sigurnost hrane.
Sadržaj omogućila Pharmeria.
