Psiha

Psiha

Posjetite dvorce Hrvatske

Prema mnogim spisima, u našoj je zemlji ukupno bilo oko 1300 kurija, dvoraca i ljetnikovaca. Neki su većinom sačuvani, dok druge nalazimo u arheološkim tragovima. Područje Hrvatskog zagorja i Dubrovnika najbogatije je ovakvim utvrdama i plemićkim posjedima.

Nažalost, samo je oko 12 posto dvoraca i ljetnikovaca u dobrom stanju, a trećina dvoraca je bez ikakve namjene i u fazi rušenja. Zašto ih ne biste posjetili dok još možete i svjedočite veličanstvenom sjaju naših plemića?

Kaptol

Kaptol (foto: Dvorci.hr) predstavlja ostatke kasnosrednjovjekovnog kaštela – najbolje očuvane srednjovjekovne utvrde u Slavoniji. Nakon što je bio oštećen u Drugom svjetskom ratu, kaštel-dvorac nikad više nije bio obnovljen. Selo je dobilo ime prema požeškom zbornom kaptolu Sv. Petra (Capitulum ecclesiae beati Petri de Posega), nekoć smještenog u današnjim ruševinama kaštela. Bio je to crkveni grad Požega-Kaptol, za razliku od obližnjeg kraljevskoga grada Požega-var.

Umjesto perivoja na južnim obroncima Papuka s vidicima na Požešku zlatnu dolinu, u Kaptolu je do danas sačuvana zatravnjena neizgrađena površina. Povrtnjaci i voćnjak nalazili su se istočno od kaštela, u sastavu gospodarskoga sklopa s više gospodarskih zgrada.

Kaptol je u vremenu prije dolaska Turaka, kao i za njihove nazočnosti, imao položaj slobodnog trgovišta s pravom održavanja sajmova na blagdan Sv. Petra. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Kaptol se doseljuju brojne češke obitelji pa je Kaptol postao središte češke narodnosti u požeškom kraju.

Trakošćan

Od svih dvoraca u Hrvatskom zagorju Trakošćan (foto: Dvorci.hr) je najpoznatiji i najposjećeniji. Od mnogobrojnih se feudalnih gospodara ističu Celjski, Jan Vitovec, Korvini, a nakon raspada Zagorske kneževine kao posebno vlastelinstvo uživaju ga Gyulayi, a od 1568. godine Draškovići, najpopularnija hrvatska plemićka obitelj iz feudalnog doba.

Ne zna se tko je sagradio Trakošćan i kada. Nastao je vjerojatno u 14. stoljeću kao manja utvrda u tadašnjem obrambenom sustavu zagorskog prostora. Trakošćan je od svih zagorskih dvoraca uspio najviše očuvati duh vlastelinskog središta i plemićkog posjeda kao i izgled otmjenoga zagorskoga dvorca visokoga hrvatskog plemstva. Dočekao je kraj Drugoga svjetskog rata zapušten, ali bitno neoštećen s većinom očuvanog inventara.

Njegov posljednji vlasnik Ivan X. Drašković otišao je s obitelji u Austriju nakon nacionalizacije Trakošćana 1945. godine. Dvorac s perivojem i park-šumom proglašen je spomenikom kulture i prirode 1953. godine, a sam dvorac s inventarom postao je muzej.

Ozalj

Srednjovjekovni grad Ozalj (foto: Wikipedia: Bern Bartsch) smješten na klisuri iznad Kupe, pregrađen je u dvor u 18. stoljeću. U grad se ulazi preko mosta (do 1821. bio je pomičan), ispod kojega je stup sa strijelnicama za obranu gradskoga opkopa. Ulaznu kulu dao je podignuti Juraj Zrinski 1599. godine. Grad se spominje od 1244. u kraljevim rukama, potom u posjedu Babonića, od 1398. Frankopana te u posjedu Zrinskih od 1550. godine.

Zbog mnogih pregradnja očuvan je tek manji dio starijega kompleksa u kojem se ističu kula četverokutne osnove, vjerojatno stara obrambena kula, gotička kapela, te pravokutna palača (tzv. palas) Nikole Zrinskoga (nazvana žitnica) s gotičkim detaljima (nad vratima natpis iz 1556.). U tome dijelu grada nađene su zidne slike i glagoljski grafiti.

Mnogobrojne su dragocjenosti raznesene nakon smaknuća Petra Zrinskoga (1671. godine). Ruševni je grad dao temeljito pregraditi R. Perlas sredinom 18. stoljeća. Kasniji su mu vlasnici obitelji Thurn i Taxis, do 1928. godine, kada ga je Družba braće hrvatskoga zmaja spasila od propadanja.

U gradu je smješten Zavičajni muzej, a u baroknoj župnoj crkvi sv. Vida je dio inventara iz stare kapele sv. Antuna Padovanskoga (1890. godine).

Opeka

Malo je bilo dvoraca u Hrvatskom zagorju koji nisu imali perivoj. Nije li bilo perivoja postojali su barem skromni vrtovi. Opeka u Vinici (foto: Dvorci.hr), čije ime potječe od opeka koje su se proizvodile na ciglani u neposrednoj blizini dvorca, predstavlja drugu krajnost. Uz dvorac u Opeki, koji potječe iz 18. stoljeća, uređen je perivoj kakav nije imao nijedan dvorac u Hrvatskom zagorju. Ono što čini Opeku zanimljivom i vrijednom bogatstvo je egzotičnih biljnih vrsta iz svih krajeva sjeverne polutke.

Perivoj je, bez sumnje, bio vođen vještom rukom i srcem, a najzaslužniji za to je bio grof Marko Bombelles koji je sa svojih putovanja donosio različito i brojno drveće i grmlje, pretvorivši tako perivoj oko svoga dvorca u pravi arboretum. Zbog izuzetnih umjetničkih, dendroloških, znanstvenih, odgojno-obrazovnih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti, perivoj je od 1947. godine zaštićen, a danas je spomenik perivojne arhitekture najviše kategorije.

Tvrdalj Petra Hektorovića u Starom Gradu na Hvaru

Tvrdalj (foto: Wikipedia: Chippewa), dvorac pjesnika Petra Hektorovića, najpoznatiji je spomenik Staroga Grada na Hvaru. Postepeno je građen kroz stoljeća u Tvrdaljskoj uvali uz brojne pregradnje i nadogradnje, a obitelj Hektorović se tek 1448. godine spominje kao vlasnik posjeda. Tvrdalj spaja obrambeni i ladanjski tip arhitekture (kaštel i dvorac) što mu daje poseban izgled utvrđene renesansne vile te sadrži perivoj s ribnjakom. Upravo je ovo najpoznatija znamenitost Tvrdlja, uz bogati perivoj; krase ga cipli u bočatoj vodi.

Pjesnik je na Tvrdalju postavio nekoliko desetaka natpisa na latinskom i hrvatskom te jedan na talijanskom jeziku. Većinom su pisani moralističkim tonom u duhu humanizma. Čitav je sklop posvećen Stvoritelju Svega, dok natpis nad ulaznim vratima upućuje kako je pjesnik Tvrdalj sagradio za sebe i za svoje prijatelje.

K. Horvat

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo