Ove subote u Gavelli očekuje nas večer posvećena Nikoli Tesli. Filip Šovagović će premijerno čitati isječke svoje drame “Tesla”, Hrvoje Klobučar futurističku poeziju, a naša priznata harfistica Doris Karamatić široj će publici predstaviti lasersku harfu.
Doris Karamatić priznata je hrvatska harfistica, poznata po suradnji s mnogim hrvatskim glazbenicima i po “spajanju nespojivog” – ona na na harfi izvodi heavy metal i hard rock glazbu. Na glazbenoj Akademiji u Zagrebu diplomirala je 1996.godine., nakon čega postaje članica gradskog kazališta “Komedija”. Svoja znanja jazza i improvizacije usavršava u Beču. 2008. godine osniva bend D strings, a svoju avanturu nastavlja svirajući lasersku harfu. “Glazba susreće riječi” autorski je projekt Doris Karamatić koji se ove godine realizira u kazalištu Gavella.
O harfi se malo toga zna, osim da je najteži žičani instrument za svladati. Možete li nam približiti ovaj instrument?
Harfa – prekrasni žičani instrument čiji se zvuk proizvodi trzanjem ima 48 žica i 7 pedala. Instrument je koji se spominje u Bibliji (Davidova harfa) isto kao i u stripu Astrerix i Obelix. Opisna riječ koja se upotrebljava da bi dočarala zvuk harfe najčešće je božanski. Svirati harfu je lako i teško, ovisi iz kojeg se kuta gleda. Za mene je instrument koji se mora, kao i svaki drugi, početi učiti ispočetka i vježbati, vježbati, vježbati.
Uz harfu najčešće povezujemo slike anđela i rimskih gozbi, a vi donosite skladbe s heavy metal aranžmanom. Kako je došlo do tog pomaka tradicionalnog poimanja harfe kod vas?
Od djetinjstva slušam rock i heavy metal, i taj “pomak” je došao prirodnim putem, naravno, bonus je moja sklonost razbijanja predrasuda o harfi kao instrumentu na kojem se može izvoditi samo “ozbiljna” glazba. Spojila sam dvije ljubavi: harfu i glazbu koju obožavam, a rezultat je, po reakcijama šire javnosti – izvrstan.
Kada ste i zašto započeli svirati na laserskoj harfi i koliko se ona razlikuje od one “obične”?
Laserska harfa nema niti jednu dodirnu točku s akustičnom harfom. Naime,ona je sklop laserskih zraka, koje se povezuju s kompjutorskim programom za glazbu a konačni zvuk se dobiva prekidanjem zraka. Lasersku harfu sam počela svirati na poziv Hrvoja Šimića, inovatora hrvatske inačice laserske harfe i vlasnika tvrtke Pro Light. Ukazao mi je povjerenje i uspio me nagovoriti da pokušam. Iako mi je u početku bilo sve neshvatljivo, programi, produkcija, informatički jezik, danas sam već prava Laserka (kako mi tepaju kolege). Uz to, jedina sam na svijetu koja svira lasersku i akustičnu harfu, a od nedavno sam i vlasnica električne harfe, prve u Hrvatskoj.
Sve češće slušamo da harfa može učiniti puno dobroga za čovjekovo zdravlje, ali do konkretnih informacija je teško doći. Koja su vaša osobna iskustva i što znate o tome?
Zvuk harfe ima frekvencije ljudskog glasa i djeluje anestetički, odnosno umirujuće. Raspon je 7 oktava što se povezuje sa 7 čakri, a najjače frekvencije koje dopiru do ljudi su 4, 3 i 2 harfistička oktava koje otvaraju 5, 6 i 7 čakru. Ujedno harfa je napravljena od drva i širi vibracije koje čak mogu osjetiti gluhi i nagluhi ljudi.
U kazalištu “Gavella” svaka je posljednja subota u mjesecu rezervirana za glazbeno – poetske večeri “Glazba susreće riječi“. Što očekuje posjetitelje ove subote?
Posebno uzbuđenje vlada oko ove subote. Večer posvećujemo Nikoli Tesli i premijerno se čitaju isječci drame “Tesla” Filipa Šovagovića. Naravno, sam autor će čitati djelo. Hrvoje Klobučar će čitati futurističku poeziju, na pozornici će biti električni bicikl, a ja ću široj publici predstaviti lasersku harfu. Jer svega toga ne bi bilo da nije bilo Tesle.
Ana Abrahamsberg
