Imali smo bebu od osam mjeseci i jednostavno smo potražili mjesto za naše prvo ljetovanje na kojem ćemo izbjeći gužve na cestama, gomile ljudi, velike vrućine…
To nas je prvi put odvelo na Bled. Bila je to ljubav na prvi pogled, nezaboravan odmor. Od tada je odmor u unutrašnjosti postao naše ljetno pravilo. Na sreću obitelj ima vikendicu na moru, tako da su djeca, a danas ih je već troje, barem mjesec dana s bakom i djedom na moru, a nakon toga i oni jedva dočekaju kolovoz i naš zajednički polazak na neku kopnenu avanturu.
Obilje prirodnog svjetla, zelenilo, krevet… Evo što je Hrvatima važno na odmoru
Ljetovanje bez mora
Tako govori bračni par iz Zagreba koji more koristi tek za pokoji produženi vikend jer, kako sami kažu, prženje na plaži za njih nije odmor nego mučenje. Istodobno ne nalaze dovoljno riječi hvale za sve prednosti “zelenog” ljetovanja. Oni sami iskušali su najbolje kopnene “pozicije” Hrvatske, ali i susjednih zemalja, ponajprije Slovenije i Italije, te ističu da zbog toga mogu usporediti Hrvatsku nekad i sad.
Tvrde da se taj dio turističke ponude kod nas tek razvija, ali primijetili su kako zbog seoskog turizma i brojnih OPG-ova koji kreću tim putem destinacije postaju sve zanimljivije zbog popratne ponude koju nude.
Njihov primjer nikako nije jedini, niti je malo dijete jedini motiv zbog kojeg ljudi požele drukčije ljetovanje. Odmor u zelenilu kontinenta sve češće biraju ljudi koji žele istinski predah od prezaposlenosti i užurbane svakodnevice, oni koji žele da ih barem na tjedan ili dva budi cvrkut ptica i žubor potočića, a ne alarm mobitela, oni koji bježe od buke noćnih klubova, oni koji tragaju za romantikom udvoje, ali i veće grupe koji žele drukčije iskustvo, ukusnu domaću hranu, šetnje, biciklizam…
Turistički djelatnici tvrde da se upravo među takvim gostima kriju najveći hedonisti te da i kopnenu ponudu treba razvijati u tom smjeru. Naravno, odmor na kontinentu često biraju i adrenalinski ovisnici, ali za njih je to najčešće ipak tek način na koji se, s nekoliko usputnih stanica, stiže do mora. No, nikako ne treba zaboraviti ni turiste u najboljim godinama, one koji umirovljeničke dane provode aktivno i žele odmor provesti u dobrom društvu, ali na destinacijama koje nisu pretrpane ljudima.
Nacionalni parkovi kao glavni adut
Na sreću Hrvatska u svojim zelenim oazama – ponajprije Lici i Gorskom kotaru – svakim danom nudi sve više odličnih destinacija za takav, drukčiji odmor. Tom su području glavni aduti nacionalni parkovi, jer ovdje su i Plitvička jezera, ali i Sjeverni Velebit, oko Slunja i Rastoka svakog je ljeta sve zanimljivije, kućice za odmor sve su opremljenije. Domaći kažu da njima dolaze oni koji žele svoju zelenu “bazu” za odmor, a zatim svoje opuštene dane isplaniraju tako da ponekad “skoknu” i do mora.
Tu je, naravno, i Zagorje, sa svojim dvorcima i toplicama. Brojni gosti ta dva užitka spoje u jedan, a oni željni aktivnog odmora tome dodaju i biciklizam. Tako u Zagorju postoji i termalno-biciklistička staza nazvana “Putovima dvaju izvora”, duga je više od 30 kilometara i povezuje Krapinske i Tuheljske Toplice. A zaljubljenici u odmor uz bicikle mogli bi ovog ljeta isprobati još jedan veliki izazov: dravsku biciklističku rutu koja ide od prijelaza Vič kod slovensko-austrijske granice do Varaždina, a duga je 197 kilometara i za nju treba oko deset sati vožnje.
Varaždin se već proslavio svojim Špancirfestom, na kojem brojni posjetitelji “zatvaraju” ono pravo ljeto, ali zapravo je cijeli kraj oko tog baroknog grada stvoren za cikloturizam.
Varaždinska županija izuzetno se trudi kad je riječ o turističkoj ponudi, a njihova je formula “Kuće za odmor s pričom”, kakvih je već otvoreno dvadesetak sa stotinjak kreveta. Gostima je ovdje na raspolaganju vrlo različit smještaj u rasponu od kuća uređenih u vintage i shabby chic stilu do autohtonih zagorskih hiža, za koje gosti kažu da se u njima osjećaju baš kao na – ladanju.
Ljetni odmor u Slavoniji možda tek na prvu zvuči čudno, ali to je dio Hrvatske za prave “šmekere”. I to ne samo one koji vole slavonsku dušu, Đakovačke vezove, lipicance i sjajnu gastroponudu. U Slavoniju se ide na riječna krstarenja, ali i na promatranje ptica, jer u općini Nijemci smješten je Centar za promatranje ptica koji svake godine privlači sve više gostiju. Oni ploveći na brodiću ili s promatračnica koje se nalaze uz rijeke Bosut i Spačvu mogu promatrati 89 vrsta ptica od kojih je njih 87 autohtono.
Adrenalinski odmor u Baranji
S druge pak strane turistički aranžmani za Baranju nude se i prodaju kao adrenalinski odmor. A jedna od njihovih avantura izgleda ovako: gosti se teškim terenskim automobilima provlače se kroz uske planinske prosjeke pa se preko pjeskovitog tla spuste u močvaru. Provlače se i kroz paukovu mrežu, veslaju na bačvi, rune kukuruz ili – pretaču iz šupljeg u prazno, kako je nazvana zabavna vožnja kvadovima dok u ruci drže čašu tekućine.
Na kraju se, dakako, mjeri koliko je tko sačuvao u čaši, uz veliko veselje i obilje smijeha. U tom kutku “lijepe naše”, koji ponekad sasvim pogrešno doživljavamo samo kao ravnicu, pravi turistički “bum” donijelo je otvaranje adrenalinskog parka koji je 2016. u Ekocentru Zlatna greda otvorila udruga Zeleni Osijek, a koji uz sve ostale atrakcije nudi i zip-line.
U etnoselu Karanac nalazi se izletište i seljačko domaćinstvo “Tri mudraca”. Gosti tamo mogu isprobati pecanje na suhome, odnosno pecanje butelje vina ili piva štapom s omčom, a nudi se i skijanje na travi, dok se za mlade goste svakog ljeta organizira gradnja splavi. Uzbuđenje koje zavlada kada se djeca konačno ukrcaju na splav koju su sami izgradili i otisnu se na jezero uspomena je za cijeli život. Kako su Slavonija i Baranja tradicionalna područja na kojima je razvijeno lovstvo, sada se baš tamo organiziraju najzanimljiviji fotosafariji, a upravo to je aktivnost koja privlači sve više stranih gostiju. Oni koje zanima odmor koji uključuje promatranje životinja i fotoaparat u ruci nikako ne smiju propustiti uzbuđenja koje nudi Park prirode Kopački rit.
Naučite odabrati sunčane naočale prema obliku lica
U “najvećoj europskoj močvari” do sada su zabilježene čak 293 vrste ptica, a ono što će oduševiti baš svakog ljubitelja prirode, o djeci da i ne govorimo, mogućnost je da se neka od tih ptica posvoji i da joj se nadjene ime. Cijene su vrlo različite: siva se čaplja može posvojiti za 100 kuna, ali za crnu je rodu potrebno izdvojiti deset tisuća kuna. Tako zarađeni novac Javna ustanova Park prirode Kopački rit koristi za zaštitu ugroženih vrsta i staništa.
Krajnji istok Hrvatske, Ilok, posebno ja zanimljiv onima koji žele istražiti ponudu vina, a hotel Dunav u Iloku prvi je u Slavoniji dobio Michelinovu preporuku za najbolji omjer kvalitete i cijene, što je dovoljan podsjetnik na sjajnu i raznoliku gastronomsku ponudu. Uz to Iločki podrumi imaju najveći broj nagrada za svoja vina, a o kakvoj je tu ponudi i kvaliteti riječ dovoljno govori činjenica da je upravo iločki traminac vino koje se i u najsvečanijim prilikama toči na britanskom dvoru. Gosti su, naime, iločki traminac pili na krunidbi kraljice Elizabete II., ali i na nedavno održanom vjenčanju princa Harryja i Meghan Markle. Stoga već ovog ljeta odmor možete provesti tako da, među ostalim, kušate vino koje kroz desetljeća oduševljava plemenita nepca naučena na najbolje.
Zašto ne na riječno krstarenje?
Oni koje put – ili rijeka – jer Slavonija je i sve jača destinacija za riječna krstarenja – odvede u Vukovar, trebali bi posjetiti izletište Gondola. Ono se nalazi u vukovarskom prigradskom naselju Sotin, a posebno je po kuhinji koja nudi i tradicionalna jela koja se pripremaju po receptima starima i više od stotinu godina.
A gosti koji dođu u Vukovar svakako moraju razgledati i Muzej vučedolske kulture. U njemu se mogu pronaći razni arheološki nalazi koji objašnjavaju kako su nekad živjeli Vučedolci, koliko su bili ispred svojeg vremena.
Može se vidjeti razno posuđe, alati i oruđa koja su koristili, čime su ribarili… Kada smo već kod ribarenja, to je aktivnost koju ribičima ne treba predstavljati, ali bilo bi dobro da je “umjesto apaurina” isprobaju svi koji se odluče za zeleni odmor.
Što čitati u dubokom hladu? Imamo 3 knjige kojima nećete odoljeti
Bojana Radović/magazin Putovanja
Foto: Shutterstock
