Iznenadni napad panike šalju tijelu poruku da se mora “boriti za opstanak” što izaziva i sve druge simptome
Hladan znoj, vrtoglavica, ubrzano lupanje srca, bol u ruci, kratak dah, stezanje u prsima – sve ovo su knjiški znaci srčanog udara i pojavljuju se odjednom. No isto to osjetit ćete spopadne li vas napadaj panike, koji se definira kao iznenadni val tjeskobe i straha s teškim fizičkim reakcijama.
Napad panike se od paničnog poremećaja razlikuje po tome što je spontan i neočekivani, dok je za ljude koji pate od paničnog poremećaja karakteristično da predosjećaju i brinu za zbog sljedećeg napada, pojašnjeno je na plivazdravlje.hr
Psihologinja objašnjava simptome depresije i anksioznosti: Prepoznajte i pomozite sebi i drugima
Učestalost paničnih poremećaja u populaciji je između 0,6 i 1,4 posto, a čak 75 posto pacijenata su žene. Smatra se da 3-4 posto odraslih tijekom života doživi nekakav oblik paničnog napada ili anksioznosti. Poremećaj se obično prvi pu javlja između dvadesete i četrdesete godine života. U dobi iznad 65 godina života učestalost paničnog poremećaja je čak 12 puta manja.
Kako si pomoći?
1. Usporite disanje
Većina ljudi zadržava dah kad se pojavi osjećaj anksioznosti. Uhvati ih panika te pokušavaju nešto brzo učiniti kako bi simptomi prestali. Zapravo treba učini obratno. Zastanite na sekundu i duboko udahnite duboko kroz nos. Zatim polako izdahnite kroz usta. Imate li problema s napadajima panike, vježbajte svaki dan pravilno disanje. To će pomoći da se ustabile otkucaji srca.
2. Zaposlite mozak
U paničnim situacijama hormoni stresa divljaju i preplavljuju mozak koji dobiva signale kako se mora boriti da bi preživjeo. To može stvoriti kontraefekt pa pokušajte angažirati mozak i racionalizirati situaciju (osvjestite se da je riječ o paničnom napadaju i da se trebate smiriti) ili zaposlite mozak aktivnostima koje zahtijevaju motoričke ili kognitivne vještine (pranje posuđa, odbrojavanje unatrag itd…).
3. Izolirajte stres
Uzrujavaju li vas vijesti, manje ih gledajte. Kontrolirajte situacije na koje možete utjecati. Više vremena provodite u prirodi i na svježem zraku. Ako primijetite da se loše osjećate, odspavajte ili si pripremite toplu kupku.
Porast broja slučajeva
Posljednjih godina primijećen je porast broja slučajeva anksioznosti u svijetu. Sve je više problem koji zahvaću i djecu.
Neki to opisuju kao gubitak kontrole, lupanje srca, stezanje u prsima, trnce u prstima ili slabost u rukama. To može biti zastrašujuće jer se osjećaju kao da nemaju svjesnu kontrolu nad situacijom, a neki misle i da će umrijeti, objašnjava Mike Ward, psihoterapeut koji se specijalizirao za napade panike na The London Anxiety Clinic.
Kad krene napadaj panike iznenadna navala adrenalina preplavi organizam. I dok je to normalno tijekom vježbanja ili u trenucima stresa, napadaj panike je pretjerana verzija ovog odgovora. Taj iznenadni, pretjerani val adrenalina uzrokuje simptome koji oponašaju srčani udar.
Tri tehnike odobrene od terapeuta: Podižu samopouzdanje i smanjuju anksioznost
Mogući uzroci
Napadi panike mogu biti uzrokovani očiglednim razlozima, kao što je prometna nesreća ili smrt bliske osobe, ali mogu imati i suptilnije okidače kao što je ulazak u dizalo ili poziv da požurite, osobito ako već patite od tjeskobe. Dodatan triger mogu biti i stanja poput depresije, PTSP ili fobije.
Ometaju li vam napadaji panike normalan život, pojavljuju se često i ne možete ih kontrolirati – javite se liječniku. Ponekad se problem mora rješavati kognitivno bihevioralnom terapijom ili lijekovima protiv anksioznosti.
N. M.
