Depresija i anksioznost su stanja koja muče sve veći broj ljudi.
Ne znači nužno da je netko odmah u depresiji ako previše spava ili ne može zaspati – moguće je da su u pitanju neke druge zdravstvene poteškoće, ali i stres prethodnog radnog dana ili samo trenutačne životne okolnosti. Stoga je važno kontinuirano brinuti o vlastitom mentalnom zdravlju, osvijestiti svoje vrline i mane, a samim time i prilike koje možemo iskoristiti za osoban rast i razvoj. Kada je vrijeme da se potraži pomoć i kako prepoznati simptome anksioznosti i depresije, doznajemo iz razgovora s mag. psych. Nikolinom Vodanović, izvršnom direktoricom udruge Igra.
Možete li navesti glavne simptomi anksioznosti i depresije – koji su, kako ih prepoznati, razlikuju li se kod djece i odraslih?
I na primjeru naše prošlogodišnje inicijative, čini nam se da anksiozne i depresivne poteškoće postaju sve veći problem među našim sugrađanima. Upravo osobe s takvim poteškoćama, najčešće su nam se javljale za besplatnu online podršku. Anksiozne poteškoće možemo razvrstati prema tjelesnim, kognitivnim, emocionalnim i ponašajnim simptomima. Tjelesni simptomi tako uključuju lupanje srca, poteškoće s disanjem, osjećaj gušenja, drhtanje tijela, znojenje, mučnina, povraćanje, napadaji vrućine ili hladnoće, pritisak u prsima i slične simptome.
Kognitivni uključuju zabrinutost, zaboravljivost, teškoće u koncentraciji, teškoće u pamćenju, predviđanje strašnih događaja u budućnosti, loša slika o sebi i situaciji kao i uvjerenje da će stvari loše završiti. Emocionalni simptomi očituju se u nervozi, nemiru, neizvjesnosti, napetosti, prisutnosti različitih strahova, a među njima je i strah od gubitka kontrole, a u njih se ubrajaju i razdražljivost i nesanica. Ponašajni se odnose na situacije u kojima ljudi izbjegavaju situacije i kontakte s osobama koje im izazivaju anksioznost kao i sramežljivost, povučenost i nesigurnost u socijalnim kontaktima.
Povrh toga, nakon osoba s anksioznim poteškoćama, za podršku su nam se javljale osobe koje imaju simptome depresije. Oni se mogu očitovati u promjenama u raspoloženju, a osoba se tako osjeća tužno, obeshrabreno, beznadno, isprazno i kao da nema osjećaja ili osjeća tjeskobu. U simptome depresije ubraja se i gubitak interesa – osobe mogu izgubiti interes za aktivnosti i hobije u kojima su donedavno uživali ili su ih smatrali ugodnima, moguće je i socijalno povlačenje, a kod nekih je osoba moguće i smanjenje seksualne želje u odnosu na ranije razdoblje. Teškoće sa spavanjem koje se očituju u obliku nesanice, teškoća prilikom usnivanja, buđenja tijekom noći i nemogućnosti ponovnog usnivanja ili preranog buđenja, također mogu biti neki od simptoma depresije, baš poput pretjeranog spavanja. Snižena životna energija isto može biti jedan od pokazatelja da se osoba bori s depresijom, očituje se u kontinuiranom osjećaju umora i iscrpljenosti koje osoba osjeća iako prethodno nije imala neki tjelesni napor, a male svakodnevne aktivnosti poput pranja zubi i odijevanja za osobu mogu biti vrlo iscrpljujuće.
Osjećaj bezvrijednosti ili krivnje može biti jedan od snažnijih simptoma depresije jer osoba može imati nerealna razmišljanja i zaključke o sebi i pri tome sebe vidi negativno i manje vrijedno. Ova kategorija simptoma podrazumijeva zaokupljenost krivnjom i manjim osobnim neuspjesima iz prošlosti, pretjeranu samokritičnost, ali i činjenicu da osobe mogu imati pretjerani osjećaj odgovornosti za neke nepovoljne događaje i često sebe okrivljavati za bolesti i poteškoće vezane uz bolest (primjerice poteškoće u socijalnim odnosima i radnom okruženju). Također indicija depresije mogu biti i teškoće u koncentraciji, razmišljanju, pamćenju i donošenju odluka
Na koje se sve načine može pomoći osobi koja to prolazi – gdje potražiti pomoć?
Jedna od metoda pomoći i podrške te prvi korak prema poboljšanju mentalnog zdravlja može biti i kroz inicijativu Brave Together. Inicijativu udruga Igra provodi drugu godinu zaredom u suradnji s brendom Maybelline New York s ciljem pružanja besplatne online podrške u području mentalnog zdravlja, a namijenjena je svim osobama koje osjećaju depresivne i anksiozne poteškoće. Svi imamo razdoblja u kojima se osjećamo iscrpljeno, potišteno, tjeskobno ili tužno. Pitanje je što radimo kada se to dogodi, kad shvatimo da više ne možemo sami. Traženje podrške za svakog od nas može izgledati drugačije i to je sasvim u redu, ali nužno je osvijestiti koliko je važno napraviti prvi korak i tu podršku i potražiti.
Osobu koja se prijavi preko internetske stranice kampanje, telefonskim će pozivom kontaktirati stručnjak u roku od 24 sata. Stručnjak će s korisnikom odraditi prvi inicijalni razgovor koji uključuje set piranja i odgovora kojima će se procijeniti teškoće zbog kojih se osoba javlja. Nakon odrađenog inicijalnog razgovora izvršit će se procjena vrste usluge u koju će korisnik biti uključen kao i okvirno vrijeme trajanja usluge te će se korisniku dodijeliti stručna osoba koja će s njim voditi proces psihosocijalne podrške bilo da se radi o individualnim seansama ili grupnoj podršci kroz organizirane višekratne susrete.
Pandemija strašno utjecala na mentalno zdravlje mladih, evo na što se najviše žale
Kako voditi brigu o mentalnom zdravlju i spriječiti probleme?
Kada govorimo o mentalnom zdravlju, tema često skrene ka psihičkim poremećajima i emocionalnim teškoćama poput depresije, anksioznih poremećaja ili ovisnosti, no mentalno zdravlje kao pojam označava puno više od samog odsustva psihičke bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi sa svakodnevnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici“ (prema World Health Organisation, 2004.).
Iz definicije zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, koja kaže kako je “zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti“, vidljivo je da nema zdravlja, ako nema mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje ne znači da smo uvijek sretni i ugodno raspoloženi. Svi se suočavamo sa životnim teškoćama, stresovima i gubicima i tada se osjećamo ustrašeno, zabrinuto, ljutito, tužno… Dobro mentalno zdravlje omogućava nam da svoje emocije prihvatimo i uhvatimo se u koštac s teškoćama koristeći svoje resurse, vještine i sposobnosti.
Mentalno zdravlje podrazumijeva i bavljenje produktivnim aktivnostima – onima koje uključuju naša osjetila, emocije i intelekt, a pomažu nam da rastemo i razvijamo se. To ne mora biti nešto „veliko“ poput izgradnje kuće ili pisanja projekta, produktivni smo i kada kuhamo ručak, čitamo knjigu ili se družimo s prijateljima. Ne mora biti niti ugodno – primjerice pisanje žalbe kada nismo zadovoljni nekom uslugom ili prijava nasilja policiji vjerojatno su motivirani neugodnim emocijama ljutnje i straha, no produktivni su jer brinemo o sebi i drugima. Neproduktivne su one aktivnosti koje nam štete i povređuju nas ili druge oko nas.
Mentalno zdravlje također podrazumijeva sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i stresom. Recimo, da pripremamo večeru za prijatelje i shvatimo u zadnji tren da smo zaboravili kupiti salatu. Kad smo dobrog mentalnog zdravlja možemo razmišljati o drugim mogućnostima: možemo trknuti u dućan, možemo odustati od salate, možemo zamoliti nekoga od gostiju da kupi salatu pri dolasku, možemo pogledati u hladnjaku imamo li kakvu alternativu… Pr i tome zadržavamo fleksibilnost i možemo rješavati probleme. Kada nam je mentalno zdravlje narušeno, počinjemo gubiti tu fleksibilnost i koristimo uvijek iste strategije za suočavanje s problemima bez obzira jesu li prikladne situaciji ili ne. Ili izbjegavamo suočavanje s teškoćama općenito, u gore navedenoj situaciji to bi značilo npr. otkazivanje večere.
Mentalno zdravlje podrazumijeva i to da pojedinci imaju ispunjavajuće odnose. Odnose u kojima se osjećamo sretnije, snažnije, u kojima dobivamo podršku i potvrdu da smo vrijedni i važni baš takvi kakvi jesmo. Njegujemo recipročne, uzajamno zadovoljavajuće i dugoročne odnose s obitelji i prijateljima. Kad se suočavamo sa životnim izazovima i teškoćama, podrška i razumijevanje drugih pomažu nam da ih lakše prebrodimo. Mentalno zdravlje doduše podrazumijeva ponekad i to da se pozdravimo s nekim važnim ljudima u svojem životu, makar oni bili obitelj ili prijatelji, ako nam odnosi s njima predstavljaju kontinuiran izvor boli i povrede.
10 stvari koje vam nitko ne govori o starenju, a u nekima ćete uživati
Sve navedeno možemo promatrati kao svojevrsne savjete i preporuke koje će doprinijeti osvještavanju da je naše mentalno zdravlje u prvom redu naša odgovornost i da je svaki dan prilika za rast i rad na sebi te unaprjeđenju vlastitog mentalnog zdravlja i dobrobiti, a takva misao uistinu djeluje poticajno i ohrabrujuće.
Prema vašem iskustvu, koliko smo danas spremni otvoreno i tolerantno prihvatiti mentalne poteškoće kao realan problem koji ne zaslužuje stigmatizaciju i diskriminaciju?
Mentalno zdravlje se tiče svih nas, a izrazito je važno da država i društvo prepoznaju važnost očuvanja mentalnog zdravlja građana i da su uključeni u istraživanje, planiranje i implementiranje aktivnosti koje promoviraju i podržavaju razvoj mentalnog zdravlja, kako u obrazovnom sustavu, tako i u ostalim segmentima društva.
Ono što prema našem iskustvu više od dvadeset godina podrške koju pružamo možemo zaključiti je da je potreba za kvalitetnom i dugotrajnom psihosocijalnom podrškom je velika, liste čekanja su velike, a broj stručnjaka koji su dostupni za pružanje psihosocijalnih usluga, kao i dostupna besplatna psihosocijalna podrška i pomoć je višestruko manja i ne uspijeva zadovolji i odgovoriti na potrebe i zahtjeve pojedinca i zajednice kada govorimo o očuvanju, unapređenju i zaštiti mentalnog zdravlja. S obzirom na tako duge liste čekanja zaključujemo kako su građani sve otvoreniji kada govorimo o mentalnom zdravlju, a u isto su vrijeme sve spremniji preuzeti brigu o vlastitoj dobrobiti u svoje ruke i odvažiti se potražiti stručnu podršku. Čini nam se kao da se postepeno, ali sigurno, miče stigma u društvu s tema koje uključuju mentalno zdravlje, anksioznost, depresiju i traženje pomoći.
Foto: Privatni album
