Sposobnost da se nasmijemo vlastitim pogreškama može nam pomoći da se lakše nosimo sa stresom i životnim neuspjesima, no stručnjaci upozoravaju da nije svaki humor na vlastiti račun zdrav.
Sposobnost da se nasmijemo vlastitim pogreškama, nespretnostima ili manama često se smatra znakom opuštenosti i samopouzdanja. No, nije svaki humor na vlastiti račun jednako koristan. Istraživanja pokazuju da puno toga ovisi o tome zašto se šalimo na vlastiti račun i koliko često to činimo.
Sposobnost prihvaćanja šale na vlastiti račun, piše BBC, može biti važna još od djetinjstva. Istraživanja iz 1990-ih pokazala su da su neka djeca koja su bila odbačena od vršnjaka reagirala na zadirkivanje ljutnjom i agresijom, dok su se druga povlačila jer su se osjećala povrijeđeno. Zajedničko im je bilo to što nisu mogla doživjeti zadirkivanje kao bezazlenu šalu.
S druge strane, djeca koja su bila društveno sigurnija češće su zadirkivanje prihvaćala bez većeg problema ili su se i sama tome smijala.
Nije svaka šala na vlastiti račun ista
Danas istraživači smatraju da sposobnost smijanja samome sebi može imati niz psiholoških i društvenih koristi. Ljudi koji sebe ne shvaćaju pretjerano ozbiljno lakše se mogu nositi sa životnim neuspjesima, a humor im može pomoći da stresne ili neugodne situacije sagledaju iz druge perspektive.
No postoji važna razlika između zdrave samoironije i samoponižavajućeg humora koji proizlazi iz stvarnog nezadovoljstva sobom. Jedno od važnijih istraživanja humora razvilo je podjelu na četiri osnovna stila:
- povezani humor,
- humor koji pomaže osobi da se lakše nosi sa životom,
- agresivni humor,
- samoponižavajući humor.
U početku se smatralo da je samoponižavajući humor uglavnom negativan jer može biti povezan s niskim samopoštovanjem i potrebom za prihvaćanjem. Međutim, kasnija istraživanja pokazala su da slika nije tako jednostavna.
Psihologinja Sonja Heintz otkrila je da su ljudi koji su često koristili humor na vlastiti račun u nekim slučajevima imali više samopoštovanje i bolje međuljudske odnose, a ne lošije mentalno zdravlje kako se ranije pretpostavljalo.
– Malo sam nesiguran, ali šala na vlastiti račun zapravo je vrlo dobar način da se nosim s tim poteškoćama i povežem s drugima – opisivali su sudionici istraživanja.
Problem nastaje kada humor postane izraz stvarne mržnje prema sebi. Ako se osoba stalno ponižava, ismijava vlastite mane i pogreške zato što doista vjeruje da nije dovoljno dobra, takav humor vjerojatno neće imati iste pozitivne učinke.
Kada se bojimo da nam se drugi smiju
Postoji i suprotna krajnost – gelotofobija, odnosno izrazita osjetljivost na tuđi smijeh i strah da se drugi smiju upravo nama.
Osoba s ovim problemom može čak i običan osmijeh druge osobe protumačiti kao znak da je smatra smiješnom ili čudnom. Gelotofobija se može povezivati s vrlo strogim odgojem, traumatičnim iskustvima ismijavanja u djetinjstvu, primjerice dugotrajnim vršnjačkim zadirkivanjem, a istraživanja upućuju i na određenu povezanost s autizmom.
Gelotofobija je povezana s manjim zadovoljstvom životom, većim izbjegavanjem društvenih odnosa, usamljenošću i depresivnošću.
S druge strane, postoji i gelotofilija – uživanje u tome da se drugi smiju s nama ili nama, što se povezuje s većom društvenom povezanošću i takozvanom zaigranošću.
Zaigrani ljudi lakše svakodnevne situacije pretvaraju u nešto zabavno ili zanimljivo. Čak i dosadan zadatak mogu sagledati iz drugačije perspektive. Istraživanja su zaigranost povezala s većim samopoštovanjem i zadovoljstvom u odnosima.
Samoironija može pomoći i u društvenim situacijama
Humor na vlastiti račun može biti posebno koristan kada se nalazimo u novom društvu i još ne poznajemo tuđi smisao za humor. Takva vrsta šale može biti relativno siguran način za opuštanje atmosfere.
Pokazalo se i da ljudi pozitivnije doživljavaju osobe koje se mogu nasmijati vlastitim manjim pogreškama, pod uvjetom da te pogreške ne utječu negativno na druge. Takve osobe mogu djelovati toplije i kompetentnije.
To je osobito zanimljivo u situacijama u kojima postoji razlika u statusu ili moći. Primjerice, istraživanje je pokazalo da su studenti pozitivnije doživljavali predavače koji su se znali našaliti na vlastiti račun.
Kako naučiti biti opušteniji prema sebi?
Ako vam je teško smijati se vlastitim pogreškama, ne morate odmah krenuti od svojih najvećih nesigurnosti. Psiholozi savjetuju da se počne s malim stvarima.
Primjerice, ako vas nije briga za modu, možete se našaliti na račun činjenice da stalno nosite iste traperice. Cilj nije vrijeđati samoga sebe, nego naučiti situacije koje su vam nekada bile neugodne sagledati s malo više distance.
Drugi pristup je jednostavno pokušati razviti zaigraniji pogled na svakodnevicu. U jednom istraživanju sudionici su tijekom tjedan dana svake večeri zapisivali tri najzaigranije ili najzabavnije stvari koje su im se dogodile tijekom dana.
Rezultat? I do tri mjeseca kasnije doživljavali su sebe kao zaigranije, a istodobno su prijavljivali manje depresivnosti i veću sreću.
Ključ je u ravnoteži
Dakle, smijati se samome sebi može biti zdravo – ali samo dok humor ne preraste u stalno omalovažavanje vlastite vrijednosti.
Najvažnije je ne shvaćati sebe pretjerano ozbiljno, ali istodobno ne koristiti humor kao način da sakrijemo stvarno nezadovoljstvo sobom. Zdrava samoironija može pomoći da pogreške lakše prihvatimo, stres sagledamo iz druge perspektive i povežemo se s drugim ljudima.
(Ordinacija.hr)
