Aspergerov sindrom: prepoznajte ga na vrijeme! - Ordinacija.hr
Psiha

Psiha

Aspergerov sindrom: prepoznajte ga na vrijeme!

Aspergerov sindrom je razvojni poremećaj čija je glavna karakteristika nesposobnost razumijevanja kako funkcionirati u društvu.

Kada je prvi puta dječak I. došao na terapiju igrom, njegov fokus je u potpunosti bio usmjeren na igračke. Fascinirale su ga minijaturne figurice na stolu. Kao terapeut, pokušala sam uspostaviti komunikaciju i razviti odnos s njim i premda sam dobivala odgovore, to je bilo sve što sam dobila – mehaničke odgovore. Bez podizanja pogleda s figurica. Bez promjene izraza na licu. Bilo mi je neobično ponašanje ovog dječaka. Nešto mi je nedostajalo u njemu.

Slabovidnost je najčešći problem vida kod djece, a liječi se do sedme godine

Idući put, dječak je bio pričljiviji, no pričao je o jednoj temi koja se i u kasnijim seansama provlačila – o vlakovima kojima je fasciniran već duže vrijeme. Sve dok su moja pitanja bila o vlakovima dječak je samnom razgovarao naširoko i nadugačko. No u trenutku kada bih postavila neko drugo pitanje, nevezano za vlakove, njegovi odgovori su postajali kratki “da” ili “ne”, a ponekad je odgovor i potpuno izostao.

Budući da, u našem sustavu, prođe dugo vremena prije postavljanja dijagnoze (koja je, naglašavamo – samo pomoćno sredstvo za rad, a svakako ne kraj u tretmanu), tako sam i ja dugo čekala postavljanje dijagnoze za ovog dječaka. Nakon provedenog testiranja pokazalo se da dječak ima dijagnozu – Aspergerov sindrom.

Što je to Aspergerov sindrom (AS)?

Aspergerov sindrom je razvojni poremećaj čija je glavna karakteristika nesposobnost razumijevanja kako adekvatno funkcionirati u društvu. Ljudima s Aspergerovim sindromom nedostaje razumijevanje, procesuiranje i opisivanje vlastitih i tuđih emocija, sposobnost združene pažnje te mogućnost da budu potpuno svjesni okolnosti koje ih okružuju u nekom trenutku. Djeca s Aspergerovim sindromom općenito nemaju zastoje u govornom i kognitivnom razvoju te upravo zbog toga ponekad treba dugo vremena da se uopće posumnja da dijete ima nekih razvojnih poteškoća. Ipak, često se pojavljuje motorička nespretnost i atipična uporaba govora.

Cjepiva prije i za vrijeme školovanja koja prima učenik – liječnica objašnjava koja su

Lorna Wing opisala je osnovna klinička obilježja Aspergerovog sindroma:

  • nedostatak empatije

  • naivna, neodgovarajuća, jednostrana interakcija

  • nepostojanje sposobnosti ili smanjena sposobnost sklapanja prijateljstva

  • pedantan, repetitivni govor

  • slaba neverbalna komunikacija

  • intenzivna zaokupljenost određenim temama

  • nespretni i loše koordinirani pokreti i neobičan tjelesni stav

Djeca predškolske dobi, kao gore opisani dječak I., imaju vrlo siromašnu simboličku igru i igru uloga (što je način kako djeca uče socijalne vještine).

U vrtiću, ta djeca će se vjerojatno veći dio vremena igrati sama ili će pak pokušati uključiti nekoga u svoju igru. No započinjanje zajedničke igre može im predstavljati veliki problem, a to može različito utjecati na grupnu dinamiku kao i na ponašanje odraslih prema njima (roditelji, odgajatelji, učitelji, bake, djedovi, tete..) zbog neispunjavanja očekivanja da se djeca mogu sama naučiti igrati i povezati s drugom djecom.  Zbog neznanja, ali i nestrpljenja, time mogu nesvjesno učiti dijete da nešto s njim nije dobro, što za posljedicu može imati razvoj niskog samopoštovanja i lošiju sliku o sebi. Time se, naravno, još više otežava djetetov razvoj jer ne samo da ima slabije socijalne vještine zbog razvojnog poremećaja, on sada biva i kažnjavan radi svoje prirodno smanjene sposobnosti da ih savlada kao druga djeca.

Za sve koji su prepoznali ponašanje svog djeteta u ovom opisu, bilo bi važno da se obrate Centru za rehabilitaciju u sklopu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta kako bi obavili dijagnostiku. Tretman poput onog putem terapije igrom može biti od velikog značaja za dijete s Aspergerovim sindromom kao i za cijelu njegovu obitelj.

Visina temperature ne govori nam koliko je bolest opasna! Pažnju obratite na prateće simptome

Autorice:

Tatjana Gjurković, magistra psihologije, registrirani terapeut igrom;

Tea Knežević, magistra psihologije, praktičarka terapije igrom

Foto: Shutterstock

Tekst je originalno objavljen 2012. godine

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo