U posljednje vrijeme ova je tema preplavila medije. Neki roditelji djece sa autizmom posezali su za “čudotvornim” CD protokolom koji eliminira gliste iz dječjeg tijela, a koje uzrokuju autizam.
Laboratorijskom analizom uspostavilo se da je riječ o razrijeđenoj kiselini koja otapa sluznicu crijeva koju djeca potom izbacuju iz organizma. Promjene ponašanja koje su se javile kod te djece zapravo su bile rezultat agonije kroz koju su ta djeca prolazila.
Cijela ova afera zapravo nam govori o teškoćama s kojima se nose roditelji i djeca te koliko su javnost a i roditelji neupućeni u ovu problematiku.
Što je autizam?
Autizam nije bolest, već stanje.
Prvi slučaj autizma opisan je još u 18. st kada nisu postojala ni cjepiva ni aditivi u prehrani na koje se u posljednje vrijeme želi svalit krivica za nastanak autizma. Kroz povijest tražio se uzrok u genetici, emocionalno hladnim majkama, primjenjivala se terapija lijekovima, strujom i sl.
Kada govorimo o autizmu, govorimo zapravo o cijelom spektru jer razlike među djecom iz autističnog spektra mogu biti velike (od neverbalnog niskofunkcionirajućeg autizma do verbalne visokofunkcionirajuće djece). No svima je zajedničko da imaju problem s ostvarivanjem i zadržavanjem socijalne interakcije i komunikacije s drugim ljudima.
Simptomi autizma
- Ne odaziva se na ime nakon 12.mjeseca života
- Izostaje pokazna gesta (ne pokazuje na predmete koji su predmet njegova interesa) nakon 14. mjeseca
- Izostaje igra pretvaranja (npr. ne igra se da hrani bebu) nakon 18. mjeseci
Izostaje kontakt očima, ili je vrlo siromašan, voli se osamljivati i igrati samo- Teškoće u razumijevanju osjećaja drugih ljudi
- Zaostajanje u razvoju govora
- Ponavlja naučene fraze ili neposredan govor (eholalije)
- Ne odgovara na pitanja ili daje nepovezane odgovore na pitanja
- Ne voli promjenu rutina na koje je navikao/la
- Ima opsesivne interese
- Plješče rukama, njiše tijelom ili se vrti u krug
- Ima neobične reakcije na senzorne podražaje (kako nešto miriše, kakvog je okusa, dodira…)
- Repetitivno slaže predmete, ponavljajuća igra
Ukoliko kod svog djeteta primjećujete neke od navedenih simptoma potrebno je učiniti dijagnostičku obradu.
Od dijagnoze do terapije
Danas se često spominje kako je pojavnost autizma sve veća. Međutim, činjenica je da je dijagnostika autizma značajno uznapredovala pa se danas detektira lakše nego prije. Rana dijagnostika izuzetno je važna ne samo radi adekvatnog poticanja razvoja djeteta već i radi senzibiliziranja i informiranja kako roditelja tako i okoline.
Nakon profesionalne i stručne dijagnoze koja se posljednjih godina postavlja pomoću ADOS instrumenta najčešće se kod nas primjenjuje jedan od dva znanstveno priznata pristupa u radu sa djecom iz ovog spektra. To su ABA i Floortime terapija. Ovisno o karakteru djeteta birat će se onaj pristup koji će dati što bolji rezultat. Smisao terapije je postići što višu funkcionalnost ove djece. To je proces u koji moraju biti involvirani ne samo terapeut i dijete već i roditelji, obitelj, okolina.
Ne postoje brza instant rješenja. Ona su samo obmana i varanje tako osjetljive populacije… djece koja se ne znaju zauzeti za sebe i roditelja koji su prepušteni sami sebi. Ova dijagnoza i danas ostavlja mnogo prostora alternativnim rješenjima kojima pribjegavaju mnogi jer joj se još uvijek ne zna uzrok a ni lijek. Budite oprezni pri biranju “stručnjaka” kojem ćete povjeriti zdravlje i budućnost svog djeteta.
Autorice teksta: Nataša Čičin – Šain, mag.rehab.educ., Kabinet Korneo
Stela Horvat, mag.rehab.educ., Kabinet Korneo
