Ukoliko se kod djeteta javljaju simptomi i hipertonusa i hipotonusa tada govorimo o distonom sindromu. Naime, kod tih bebica neki su mišići previše opušteni, a drugi zgrčeni. To je najčešći poremećaj tonusa kod novorođenčadi i ne predstavlja bolest već stanje koje je posljedica traume mozga u trudnoći ili porodu.
Distoni sindrom je česta dijagnoza s kojom se susreću majke čija je trudnoća bila rizična, a porod bio preuranjen, otežan ili izveden carskim rezom. Termin je to koji se odnosi na mišićni tonus djeteta koje može biti “prekruto“ ili “preopušteno“.
Mišićni tonus
Mišićni tonus je sila kojom se mišić odupire istezanju. U nekim slučajevima on je promijenjen. Ako dijete izgleda pretjerano kruto i čvrsto, ima stisnute šačice dulje od trećeg mjeseca ili vrlo rano (prije trećeg mjeseca) može samostalno držati glavicu tada govorimo o povišenom mišićnom tonusu ili hipertonusu. Hipertonus često može zavarati roditelje koji pomisle kako je dijete napredno. Stisnute šake u boksačkom položaju i zgrčene nožice tipične su za tek rođene bebe. S vremenom bi ta napetost mišića ipak trebala popuštati.
Za razliku od hipertonusa kod sniženog mišićnog tonusa ili hipotonusa dijete je pretjerano mlitavo i opušteno te izgleda mlohavo i “mekano“. Hipotonija je uobičajena u prvih nekoliko mjeseci života djeteta, no kasnije bi trebala nestati.
Kod malih beba često se dijagnosticira asimetrija mišićnog tonusa. O asimetriji govorimo ako je na jednoj polovici tijela tonus viši u odnosu prema drugom dijelu tijela, djetetov se trup presavija poput luka, a glava i zdjelica se izvrću na stranu napetih mišića.
Distoni sindrom
Ukoliko se kod djeteta javljaju simptomi i hipertonusa i hipotonusa tada govorimo o distonom sindromu. Naime, kod tih bebica neki su mišići previše opušteni, a drugi zgrčeni. To je najčešći poremećaj tonusa kod novorođenčadi i ne predstavlja bolest već stanje koje je posljedica traume mozga u trudnoći ili porodu. Veliki broj djece kojima je nakon poroda utvrđeno moždano krvarenje određenog stupnja imat će upravo ovu dijagnozu. Tada će biti uključeni u vježbe razvojne gimnastike i praćeni od strane čitavog stručnog tima (pedijatar, fizijatar, neurolog, neuropedijatar, defektolog, logoped…).
Kada se zabrinuti?
Zabrinjavajuće je ukoliko dijete u svom razvoju kasni više od tri mjeseca u odnosu na svoju dob, ako je jako čvrsto, tvrdo ili teško, ako je jako mekano i mirno ili ako često ima čvrsto zatvorene šakice.
Nadalje, razlog za brigu je i dijete starije od dva mjeseca koje često drži palac u šaci, ne oslanja se na puna stopala kada ga se postavi na čvrstu podlogu, “križa“ nožice, ako postoji bilo kakva razlika u funkciji ili držanju jedne strane u odnosu na drugu (u ranoj životnoj dobi nema dešnjaka i ljevaka). Stručnu pomoć treba potražiti i ukoliko se dijete “izvija”, tj. zabacuje glavicu prema natrag, a tijelo čini jedan luk – to može raditi i na podlozi, ali i dok ga se drži na rukama.
Kome se obratiti?
Ukoliko roditelj primijeti bilo koji od ovih simptoma, treba na njih skrenuti pažnju djetetovog liječnika koji će utvrditi je li potrebno napraviti procjenu djetetova razvoja kako bi se evidentiralo stvarno odstupanje od normalnog razvoja i započelo s terapijom.
Prognoze
Teško je prognozirati razvoj djeteta čiji je mozak pretrpio ozljedu. Djeca se razvijaju različitim, individualnim tempom. Ono što je sigurno je da pravovremenim prepoznavanjem odstupanja i uključivanjem u primjereni oblik terapije dajete djetetu veću šansu za normalan rast i razvoj.
I za kraj…
Osim motoričkog razvoja koji je uočljiv i nestručnom oku i koji će vas potaknuti da potražite stručnu pomoć, iznimno je važno kontinuirano pratiti cjelokupni razvoj svakog djeteta s distonim sindromom budući da se stvarne posljedice traume mogu uočavati i pronalaziti i nakon što dijete svlada prve korake i ne moraju biti vezane samo uz motorički razvoj. Potrebno je imati na umu čudesnu moć ranog poticanja razvoja koji će pravilnom i pravovremenom stimulacijom, unatoč početnim preprekama, rezultirati zdravim djetetom.
Autorice teksta:
Nataša Čičin-Šain, mag.rehab.educ., Kabinet Korneo
Stela Horvat mag.rehab.educ., Kabinet Korneo
