Hiperaktivnost djeteta silno plijeni pažnju svima koji su u blizini. Baš kao što dijete ima jako mnogo energije, tako ono svojim potrebama isto traži od svojih najbližih i drugih koji se brinu za njega.
Ako odrasli mogu pratiti djetetov ritam, prepoznavati njegove potrebe i adekvatno usmjeravati njegovu pažnju, tada će zasigurno biti mnogo lakše. No, često okolina ima poteškoće u razumijevanju djetetovog ponašanja, odnosno njegovih potreba te ga se karakterizira kao naporno, neposlušno, zločesto, nezainteresirano dijete. Razna istraživanja su pokazala da 1- 7.5 posto populacije su hiperaktivni, te da se kod dječaka javlja dva puta češće nego kod djevojčica.
Tin je bio, kao beba, jako razdražljiv, mnogo je plakao te je njegova mama imala velike poteškoće da ga smiri. Ponekad u tome i nije uspijevala. Neredovito je spavao, teško bi zaspao, noću bi se budio. Nije volio jesti te kada je prestao sisati, bilo je pravo umijeće pronaći hranu koju bi želio pojesti. Ranije je prohodao u odnosu na drugu djecu, ali je uvijek bio nespretan. Mišićni tonus kako Tina, tako i kod druge hiperaktivne djece je bio pojačani što uzrokuje nespretnost. S druge strane, Tin je od samog rođenja izrazito znatiželjno dijete, ima izvrsnu percepciju i veliku moć zapažanja, te je izrazito senzibilan.
Tin danas ima 5 i pol godina. Kod njega je svakodnevno prisutna izrazita motorička aktivnost. Ne može sjediti na miru duže od par minuta. Tina silno zanimaju autići i kamioni. U žaru igre, kada odgurne drugo dijete koje mu se želi pridružiti u slaganju pruge, Tin nikada ne očekuje kritiku, a ponekad i kazna od strane odgajatelja premda se to svaki puta dogodi. Razlog tomu je što loše predviđa posljedice svog ponašanja. I dok su druga djeca već dobro usvojila što će se dogoditi u takvoj situaciji, Tin svaki puta ostane iznenađen. Vrlo je nestrpljiv, ima velike poteškoće u slijeđenju grupnih aktivnosti, često upada u riječ kada odgajatelj nešto priča, ometa druge u njihovim aktivnostima. Unatoč tome, druga ga djeca prihvaćaju jer je otvoren, veseo i prijateljski raspoložen. Njegova loša pažnja, brze promjene aktivnosti ili pak predugo zadržavanje u samo jednoj aktivnosti, drugoj djeci brzo dosadi što rezultira Tinovim teškim stvaranjem i održavanjem prijateljstva.
Ove prirodne osobine koje Tin ima, odražavaju se u svim njegovim odnosima, počevši od onog s roditeljima. Tinova roditelji Karla i Marko, mnogo se trude da Tina razumiju i adekvatno odgoje. No, nešto uvijek pođe po zlu, i po nebrojeni broj puta, pošalju Tina u kaznu jer nije poslušao što mu je rečeno. Uz to, Tin se često osjeća da je nepravedno tretiran, što rezultira dodatnim povećavanjem frustracije, ljutnje, stresa kako kod Tina tako i kod njegovih roditelja čime se zatvara krug neprestanih svađa, prepirki, objašnjavanja, dogovaranja, prijetnjama itd. Napetost se dodatno stvara jer je Tin dijete koje je prilično bučno, uvijek u akciji, stalno priča i u situacijama kada je njegovim roditeljima potreban mir i odmor. Kada se dodaju stalna naglašavanja od strane odgajatelja da je Tin učinio ovo ili ono u vrtiću čime se pojačavaju osjećaji bespomoćnosti, nedostatnog znanja, nesigurnosti i stresa kod roditelja, jasno je zašto je Tinova kuća puna frustracije i loše atmosfere.
Da bi se intenzitet frustracija i loše obiteljske atmosfere smanjio ili u potpunosti odstranio, važno je da se Tinu razvija samopoštovanje jer u moru neuspjeha, Tin sumnja u svoje sposobnosti. U svojoj komunikaciji izrazito je važno da roditelji budu vrlo jasni i konkretni kada uočavaju da ih Tin sluša, odnosno da imaju njegovu pažnju. Nadalje, rutina u svakodnevnici je izrazito važna za dijete poput Tina jer tako može lakše predviđati slijed događanja i tome se prilagoditi. Iznad svega, važno je da roditelji prihvate Tina sa svim njegovim dobrim i lošim stranama, te da imaju realistična očekivanja od njega i njegovog ponašanja.
Novi program Centra Proventus “Vrijeme za nas” osmišljen je da se narušeni odnosi između roditelja i djece poprave. Cilj programa je da se, u malim grupama, kroz igru, smijeh i zabavu, roditelji i djeca povežu, razviju nove, zdrave obrasce komunikacije što će utjecati da njihova svakodnevnica postane opuštenija, ugodnija i veselija kakvu bismo svi poželjeli.
Program počinje 31.01.2012. Za više informacija o programu možete nazvati na 0958043982 ili pitati mailom na: tatjana@centarproventus.hr.
Više informacija potražite na www.terapijaigrom.hr
Autorica teksta:
Tatjana
Gjurković, dipl. psiholog
certificirani terapeut igrom
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)
www.terapijaigrom.hr
