Najčešće ideje koje se jave kad se spomene izraz ”darovito dijete” su: dijete visokih intelektualnih sposobnosti, odlično u školi, veselo, ambiciozno, okruženo prijateljima. Nažalost, istina je daleko složenija od toga
Joe S. Renzulli od 1978.g. određuje darovitost kao interakciju specifične sposobnosti, intrizične motivacije i visokog stupnja kreativnosti. Također, karakterističan je i brži napredak od djece slične dobi, inzistiranje da ”sviraju” po svom, žar za savladavanjem novog gradiva, raznolikost ideja, izuzetna znatiželja, perfekcionizam, kritičnost i samokritičnost.
Specifičan razvoj darovite djece
Specifičnost razvoja darovite djece je i ta što im je kognitivan razvoj ubrzan dok je socio-emocionalni primjeren za dob ili čak još slabiji. Zbog takve kombinacije darovita djeca trebaju posebno razumijevanje i podršku za svoj socio-emocionalni razvoj. Ukoliko se ne znaju adekvatno nostiti s emocijama ili nemaju dobru sliku o sebi ova djeca mogu biti nesretna i ne koristiti čak niti jake strane koje imaju.
Šest tipova darovite djece
Kako bi što bolje shvatili širinu pojma darovitosti Neihart i Betts (2010) su diferencirali šest tipova darovite djece:
Profil uspješnog – najlakši za identifikaciju, akademski uspješni, poslušni, surađuju, dobro prilagođeni okolini, prihvaćeni od strane nastavika i odraslih, manje kreativni i maštoviti
Profil izazivača – nisu dobro prilagođeni okolini, često ulaze u konflikte s odraslima i nastavnicima, najčešće neprepoznati od strane odraslih, visoko kreativni, često mogu biti akademski neuspješni
Profil blokiranog – ovaj tip se odnosi na darovitu djecu koji potiskuju ili poriču svoju darovitost kako bi se lakše uklopili, nesigurni, anksiozni, odbijaju izazove, češće djevojčice
Profil otpadnika – kao i kod profila izazivača ni ovdje djeca nisu prepoznata od strane odraslih što ih čini ljutima i frustriranima, reagiraju obrambeno, kritiziraju sebe i druge, nedosljedni u radu, niska obrazovna postignuća
Profil dvostruko etiketiranog – osim svoje darovitosti imaju neku drugu fizičku ili psihičku poteškoću poput poteškoća u učenju ili koncentraciji, osjećaju se bespomoćno, prosječni ili ispodprosječni, nisko samopoštovanje, nedosljedan u radu, hiperaktivan, impulzivan
Profil samostalnog – akademski uspješni, visoko samopoštovanje, nezavisni, ambiciozni, otvoreno izražavaju svoje želje i potrebe, dobro prilagođeni okolini
Ne postoje jasne granice između ovih tipova darovitosti te nam one služe samo kao orijentir u shvaćanju i razumijevanju različitosti nadarene djece.
Zdrav socio-emocionalni razvoj potreban za realizaciju potencijala
U novije vrijeme darovitost se više ne promatra samo kao potencijal već i kao produkt. Odnosno gleda se šira slika – koliko dijete uopće koristi svoj potencijal. Osim opće intelektualne sposobnosti i specifičnih sposobnosti važno je da dijete ima zdrav socio-emocionalni razvoj kako bi uopće mogao realizirati svoj potencijal. Ukoliko dijete ima puno strahova, snažne emocije ili emocionalne reakcije koje ne može kontrolirati, povlači se i ne snalazi u vršnjačkim odnosima važno je osnažiti dijete. Ponekad je potrebna dodatna podrška djetetovu socioemocionalnom razvoju kako bi nadvladalo te izazove. Osjećaj prihvaćenosti i razumijevanja, podrška okoline, visoko samopoštovanje i pozitivna slika o sebi igraju veliku ulogu u realizaciji potencijala koje darovita djeca imaju.
Upravo zbog velike važnosti njegovanja zdravog socio-emocionalnog razvoja u Centru Proventus će se održavati radionice namijenjene osnaživanju darovite djece. U maloj grupi djeca će učiti o svojim i tuđim emocionalnim potrebama, uspostavljanju i održavanju odnosa s drugim ljudima, o različitosti te kako se nositi s neugodnim emocijama. Ciklus od ukupno jedanaest radionica (jedna za roditelje i deset za djecu) održavat će se jednom tjedno s počtkom u 10.mjesecu.
Više informacija možete dobiti ako se javite na: tea@centarproventus.hr ili na 091 557 6579.
Info: U Centru Proventus radimo individualno, partnersko i grupno savjetovanje i psihoterapiju te edukacije za stručnjake iz područja terapije igrom i transakcijske analize. www.centarproventus.hr
Autorica članka: Jelena Borić, magistra psihologije, Centar Proventus
