Psiha

Psiha

Muke po adolescenciji

Adolescencija predstavlja razdoblje u kojem se jedna životna etapa (djetinjstvo) zamjenjuje drugom (odrasla dob) te se javljaju psihičke promjene koje prate tjelesni razvoj puberteta. Ovaj prelazak iz svijeta djetinjstva u svijet odraslih praćen je burnim fizičkim, hormonalnim, seksualnim, emotivnim i psihosocijalnim promjenama.

Roditelj: Daj vidi na što
ti sliči soba! Molim te pospremi je danas, znaš da nam dolaze gosti.

Adolescent: Zašto bih? Meni
se sviđa ovakva. Ako to nekome smeta, ne mora je gledati. Uostalom, tebi je
samo važno da to gosti ne vide!

Roditelj: Nije istina! Uvijek te opomenem kada je nered u tvojoj sobi. Ne može ti
soba ovako izgledati: odjeća razbacana posvuda, knjige i papiri po
stolu i podu, krevet nepospremljen… Pospremi to, hajde.

Adolescent/ica: Ako
ti to toliko smeta, zašto onda ulaziš u moju sobu? Imaš dovoljno mjesta u
stanu!

Roditelj/ica:
(sad već na rubu živaca): Kako to razgovaraš sa mnom?! Dok si pod mojim krovom,
radit ćeš ono što ti ja kažem!!!

Adolescent/ica: Ma
nemoj??! E pa onda ću se iseliti odavde, radije ću spavati na klupici u parku
nego ovdje!!! Tamo ću bar imati svoj mir!!!!
…scena se nastavlja…

jRoditelj ste mlade osobe starosti između 12 i
19 godina? Zvuči li vam ova scena poznato?

Riječ
adolesencija potječe od latinske riječi adolescere
što znači rasti, sazrijevati, jačati. Često se adolescencija i pubertet navode kao sinonimi no ta dva pojma
označavaju dva različita procesa. Naime, adolescencija je psihosocijalni
(psihički)
dok je pubertet anatomsko-fiziološki (biološki) fenomen. Pubertet je
faza koju karakterizira brz tjelesni rast i razvoj te pojava sekundarnih
spolnih obilježja koja završava potpunom spolnom zrelošću i sposobnošću
razmnožavanja. S druge strane, adolescencija predstavlja razdoblje u kojem se
jedna životna etapa (djetinjstvo) zamjenjuje drugom (odrasla dob) te se
javljaju psihičke promjene koje prate tjelesni razvoj puberteta.

Ovaj prelazak iz svijeta djetinjstva u svijet
odraslih praćen je burnim fizičkim,
hormonalnim, seksualnim, emotivnim i psihosocijalnim promjenama
. Adolescent je zbunjen jer više nije dijete i nalazi
se u poziciji u kojoj mora zauzeti poziciju odrasle osobe za koju još nije
sasvim spreman. S druge strane, iz istog razloga zbunjeni su i roditelji.
Njihov dojučerašnji dječačić ili djevojčica ima više povjerenja  u svoje vršnjake nego u roditelje, sve manje
vremena provodi s roditeljima, izlazi na mjesta za odrasle, oblači se
provokativno da bi privukao pažnju, odbija poslušnost. Spontana reakcija
roditelja obično se svodi na pokušaj da po svaku cijenu zadrži kontrolu, dok
adolescent to doživljava kao pokušaj roditelja da stane na put njegovom razvoju
i zadrži ga u zavisnoj poziciji djeteta.

U ovom periodu često se javljaju problemi u školi: izostajanje s nastave,
laganje i manipulacije. Sve to proizlazi iz duboke nesigurnosti i osjetljivosti
adolescenta
koji nastoji sakriti sebe i svoje probleme. Osjeća da roditelji
nemaju pravo znati baš sve o njemu i kako, da bi odrastao, mora imati pravo na
svoju privatnost. Posrijedi je često stid i nepovjerenje u roditelje koji
“imaju rješenje za sve njegove probleme iako nisu u stanju riješiti svoje
vlastite”. Sve ovo roditeljima najčešće izgleda zastrašujuće.

jEmocionalna nestabilnost, bunt i revolt,
neposlušnost, samovolja, arogantnost, agresivnost, pa čak i delinkventno
ponašanje manifestacije su kojima adolescent pokušava dokazati da više nije dijete.
Iako želi pokazati da sve može sam, s druge strane taj odnos prema
samostalnosti i odgovornosti je ambivalentan: htio bi ostati zavisan u onom djelu
koji njemu odgovara. Primjerice, ne želi biti opterećen odgovornostima i novim
obavezama, odnosno želi slobodu bez obaveza, samostalnost bez odgovornosti, a
uspjeh, moć i ugled sada i odmah, bez truda i zalaganja.

U ovom periodu vašem
adolescentu je sada najpotrebnija podrška, pomoć i razumijevanje iako vam se na
prvi pogled tako ne čini. Jednostavnih savjeta za roditelje nema, no neke
strategije mogu vam pomoći u davanju podrške adolescentu:

  • Naučite svoje dijete da svako ponašanje dovodi do
    određenih posljedica
    te da je na njemu da preuzme odgovornost za njih: nemojte
    preuzimati odgovornost za njegovo ponašanje u kritičnim trenucima. Učite ga da
    uz sve veća prava koja traži idu i sve veće odgovornosti.
  • Izbjegavajte davanje savjeta, osim kada vas adolescent
    to traži. Razgovarajte o životu općenito, o vlastitim stavovima, naglasite da život
    ima svoje tuge i radosti te da možemo uživati u sretnim trenucima ali i naučiti
    se nositi s teškim situacijama.
  • Prihvatite odvajanje. Razvoj vlastitog identiteta
    tijekom adolescencije uključuje određeni stupanj odvajanja, ali ne i potpuno
    izoliranje od obitelji. Budite svjesni da adolescent želi samostalno odlučivati
    i iskusiti posljedice svojih odluka.
  • Samopoštovanje adolescenta može biti vrlo krhko, stoga
    obratite pažnju kako mu se obraćate. Kritike i uvrede mogu ozbiljno
    narušiti njegovu sliku o sebi te ga emocionalno udaljiti od vas.
  • Budite svjesni sebe, svoga glasa, tona i neverbalne
    komunikacije dok razgovarate sa svojim adolescentom. Možda ga odbija vaš izraz
    lica? Zvučite li cinično ili ironično? Vičete li?
  • Dopustite mu da više odlučuje o svom životu i
    sudjeluje u obiteljskim odlukama.
  • Budite što fleksibilniji prije nego automatski kažete
    NE. Dopustite mu da navede svoje razloge za ono što traži od vas. S nekim
    pravilima budite fleksibilniji, s nekima pravedni, a s nekima, vama važnima –
    nepopustljivi. Obrazložite mu iz kojeg je razloga neka vaša odluka donesena.
  • Biti roditelj ne znači biti savršen. Možete se
    osjećati frustrirano, ljutito, obeshrabreno, tužno. Ako ste burno reagirali,
    ispričajte se svom djetetu. Na taj će način i mlada osoba učiti kako su odnosi
    kompleksni.

Na kraju, imajte na
umu da adolescenti od roditelja očekuju interes i pomoć kada je trebaju,
ljubav, prihvaćanje i podršku, razumijevanje, nekritiziranje njegovih
postupaka, povjerenje, smisao za humor…

 

Autorica teksta:


Kristina Bačkonja, dipl.
psiholog


Centar Proventus (www.centarproventus.hr)

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo