Vrtićke epidemije nemoguće je spriječiti, virusima pogoduje pregrijani zrak u prostoriji gdje boravi veliki broj djece
Boravak u kolektivu, vrtiću ili školi povećava “šanse” za obolijevanje od svih virusnih bolesti pa tako i onih zimskih prehlada te gripe. Roditelji malo što, nažalost, mogu po tom pitanju učiniti osim inzistirati na higijeni ruku i toaleti nosa kod svoje djece. Kako će reći dr. Sanja Dorner, predstojnica Klinike za pedijatriju KBC-a Osijek, stari Rimljani nisu bez razloga imali uzrečicu da je higijena pola zdravlja.
Potrebne mjere zaštite
“Osnovna stvar kod virusnih respiratornih infekcija jest da je njihov način ulaska kroz gornje dišne putove preko kontaminiranih ruku. I zato je bitno redovito prati ruke, a ako nema te mogućnosti, djecu se mora naučiti izbjegavati diranje oko usta i nosa, izbjegavati ljubljenje i, što je najveći problem, u malom je prostoru puno djece i taj je prostor često pregrijan. Ne trebamo po zimi u zatvorenom hodati u kratkim rukavima. Pregrijan prostor znači da će sluznice nosa biti isušene, a one su prva obrambena linija i barijera ulaska svih mikrobakterija. Dakle, kad je sluznica nosa suha, ona je porozna i tako se dobiva viruse pa i virus gripe.”, objašnjava dr. Dorner.
Stoga savjetuje svakih sat vremena na nekoliko minuta otvoriti prozor da uđe svjež vanjski zrak koji je prirodno vlažan i ne pregrijavati prostorije. Drugi konkretan savjet za prevenciju jest spomenuta higijena ruku i nosa.
“Kako peremo zube svako jutro, tako bismo trebali svako jutro napraviti toaletu nosa fiziološkom otopinom. Dijete mora znati ispuhati nos i on ne smije biti suh jer je onda. Tada je teško disati pa se počinje disati na usta i tako zrak mimoiđe nos koji je prirodan filter. Djecu treba naučiti i da se ne diraju po licu, a naravno da bi bolesna djeca trebala ostati kod kuće i ne ići u vrtić, što se danas, nažalost, često događa jer roditelji nemaju drugog izbora, nego vode djecu u kolektiv čim im prođe temperatura i na taj se način stvaraju epidemije.”, govori dr. Dorner. Dakle, bez sumnje je ove bolesti u djece, posebno vrtićke djece čiji imunitet još nije posve razvijen, teško spriječiti.
Mnogi roditelji pokušavaju tomu doskočiti nizom pripravaka za “bildanje” imuniteta, što nema posebna učinka, poručit će ova liječnica jer, kako kaže, razvoj imuniteta ne može se ubrzati.
Imunitet kod djece
“Do četvrte godine života imunitet male djece još se drastično mijenja, njihov imunosustav još sazrijeva i zato je poželjno, ako se ikako može, da nisu u dječjim kolektivima. Prirodu ne možemo ubrzati. Starija djeca sa zrelijim imunosustavom imaju manje tih infekcija.”, objašnjava dr. Dorner. Upravo je učestalost infekcija u male djece briga mnogima i situacija na koju se olako prihvaća konstatacija da je to normalno.
Liječnica napominje kako to je uobičajeno za djecu do četvrte godine koja idu u kolektiv. No, kada dijete oboli od gripe koju uvijek prati visoka temperatura, ključno je sniziti temperaturu i osigurati da pije dovoljno vode odnosno da ne dehidrira.
Sniziti temperaturu, upućuje dr. Dorner, znači sniziti je za jedan stupanj, a ne s 40 stupnjeva na 36
“Nije normalno sniziti temperaturu s 40 na 36 stupnjeva! Temperatura se mora sniziti za jedan stupanj i sprečavati da raste. Temperaturu tijelo stvara svojim mišićnim radom i kada tako skinete temperaturu, infekcija i dalje traje pa djecu iscrpi mišićni rad koji tijelo opet treba utrošiti. Dakle, sprečavati je da dalje raste i sniziti za jedan stupanj je dovoljno. Roditelji trebaju znati da temperatura mora biti prisutna dva, tri dana dok traje najžešća borba organizma. To je obrambena reakcija organizacija. Često se roditelji boje zato što dijete ne jede, a neće mu biti ništa ako ne jede jer je i to jedna obrambena reakcija organizma koje se štedi i čuva snagu koju bi potrošio na preradu hrane. Ključno je da ne dehidrira, nije problem da ne jede, ali mora piti vodu.”, pojašnjava dr. Dorner.
U djece gripa i respiratorne infekcije najčešće “odu” u upalu pluća ili srednjeg uha. Roditeljima laički, kaže ova liječnica, objasni da je virus otvorio vrata bakteriji.
“Kad obole, malo kome imunitet to uspije riješiti i upala se razbukta, uništi respiratorni epitel i zato dugo poslije kašlju, što je pak moguće ulazno mjesto za druge infekte. Bakterije koje se tu već nalaze na uništenom epitelu od virusne infekcije jednostavno prođu kroz epitel i naprave upalu. A uz to je još organizam i oslabljen od ove infekcije.”, pojašnjava predstojnica osječke pedijatrije zašto mnoga djeca u ovim sezonskim bolestima završe s komplikacijama odnosno bolest im se razbukta.
Piše: Ivana Rimac Lesički
Foto: Shutterstock
