Kada zavirimo u “dječji svijet”, prvo što ćemo primijetiti je šarenilo boja! Sve igračke, odjeća, oprema za bebe, slatkiši, slikovnice… pršte veselim bojama. Boje su često interes naše djece, stimulator, pokretač. A kada ih zapravo dijete počne vidjeti?
Vid se postepeno razvija kroz cijelu prvu godinu života. Iako su organi vida formirani, dio mozga odgovoran za vid još je nezreo kao i mišići oka koji tek moraju očvrsnuti . Upravo zbog toga po rođenju bebe ne vide jasno svijet oko sebe nego samo svjetlost, obrise i kontraste. Zbog slabosti očnih mišića bebe nisu u stanju u prvim tjednima života fokusirati slike oko sebe, usredotočiti se na objekte i osobe iz svoje okoline. Već u drugom mjesecu života bebe počinju oštro gledati predmete na udaljenosti od 25 do 30 cm.
Razvoj percepcije boja kreće uočavanjem crvene i žute, a zatim zelene i plave. Iako boje “postoje u oku djeteta”, ono ih ne zna prepoznati, razvrstati ili imenovati. Sve to tek mora naučiti i dio je kognitivnog (spoznajnog) razvoja djeteta.
Dijete će postepeno razvijati svijest svojih spoznaja, a negdje oko treće godine života bit će spremno naučiti razlikovati boje, razvrstavati predmete po bojama, grupirati ih te na kraju imenovati određenu boju. Pri učenju prepoznavanja boja potrebno je započeti s jakim osnovnim bojama (crvena, žuta, zelena i plava). Prvo se razlikuju dvije boje te se postepeno uvodi još boja. Kad vaše dijete postane zrelo za usvajanje znanja o bojama primjerenim igrama potrebno je poticati usvajanje tih znanja.
Nemojte “podrazumijevati” da vaše dijete zna boje i da će ih samo naučiti. Provjerite njegova znanja. Crteži s “čudnim bojama” ponekad nisu samo plod mašte. Djeca koja ne razlikuju boje nacrtat će plavo drveće i zelene oblake jer u njihovom svijetu to tako izgleda.
Daltonizam
Poremećaj u raspoznavanju boja ili daltonizam obično je nasljedan i djeca se s njim rađaju. U svijetu živi oko osam posto muškaraca i 0,5 posto žena s ovim poremećajem. U Hrvatskoj živi 180.000 daltonista. Mališani koji imaju problema s raspoznavanjem boja često nesvjesno nauče nadomjestiti taj nedostatak, npr. iako ne vide razliku između nekih boja, mogu zapaziti razlike u kontrastu i svjetlosti te ih povezati s imenima tih boja. Osim toga, neka djeca nauče raspoznavati predmete po uzorcima i šarama na njihovoj površini, a ne po boji. Mnoge osobe koje imaju problema s raspoznavanjem boja u djetinjstvu toga uopće nisu svjesne.
Autorice teksta: Nataša Čičin-Šain, prof defektolog i Stela Horvat, prof
rehabilitator
Opširnije o autoricama, njihovim uslugama i razvojnim programima možete
pročitati na Korneo.hr ili im možete postaviti pitanje u
našoj rubrici Halo
doktore.