Jeste li i vi kao mali morali pojesti svu hranu na tanjuru i tek ste se tada smjeli ustati od stola? Neki roditelji takvu praksu zadržavaju i danas, a ona je povezana s porastom pretilosti, smatraju stručnjaci.
Roditelji i dalje potiču djecu da pojedu cijeli
serviran obrok, iako su današnje porcije puno veće nego što su to nekada bile. Kao rezultat toga, djeca sve slabije mogu
odrediti kada im je dosta.
Novo istraživanje uključilo je podatke oko oko 2,200 adolescenata i 3,500 roditelja. Rezultati su pokazali kako su očevi bili skloniji poticati djecu da pojedu
sve s tanjura. Također, pritisak je
bio veći na dječacima u tinejdžerskim godinama nego na djevojčicama.
“Iznenadilo me ponašanje nekih roditelja,
poput prisiljavanja djece da pojedu cijeli obrok kako se hrana ne bi bacila”, izjavila je autorica studije Katie Loth, sa sveučilišta Minnesota.
U 50-im godinama prošlog stoljeća konzumiranje cijelog obroka značilo je
nešto drugo nego danas. Porcije hrane su postale veće s vremenom, a ako djecu
potičete da se oslanjaju na količinu hrane koja je još ispred njih, neće prepoznati unutarnje signale koji im govore da su siti.
Neki stručnjaci vjeruju kako se opasnost od dječje pretilosti pogoršava ako roditelji
nisu u mogućnosti prosuditi jesu li njihova djeca zdrave težine ili ne. Velik broj djece danas ima problema s pretilošću, a roditelji ponekad ne vide da su njihova
djeca zdrave težine, ako su u društvu deblje djece.
Ovo istraživanje objavljeno je u paralelno s istraživanjem doktora Briana Wansinka s njujorškog sveučilišta Cornell, koje kaže kako je ključ izbjegavanja
prejedanja u manjim obrocima.
Doktor Wansink promatrao je ponašanje vitkih i debljih osoba na zabavama sa švedskim stolom. Primijetio je kako
su vitke osobe bile sedam puta sklonije uzimati manje tanjure te bi prvo proučili
što je ponuđeno, a onda su birali svoj obrok.
Mršaviji ljudi više promatraju koje su namirnice dostupne i na temelju toga
biraju obrok, dok deblje osobe češće uzmu što god je pri ruci, zaključak je
njegovog istraživanja.
D.Š.
