Istraživanje je ukazalo na vezu između provođenja vremena na društvenim medijima i rizika od razvoja poremećaja prehrane.
Novo istraživanje pokazalo je da je svaki dodatni sat vremena pred ekranom i na društvenim mrežama bio povezan s većim izgledima za pojavu simptoma poremećaja prehrane.
Također, utvrđeno je i da adolescenti koji provode više vremena na internetu imaju veću vjerojatnost da će doživjeti internetsko zlostavljanje, još jedan faktor rizika za poremećaj prehrane, prema studiji iz 2023.
Studija dr. Jason Nagata, profesora pedijatrije na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu, već je 2021. ukazala na to da je svaki dodatni sat korištenja društvenih medija povezan sa 62% većim rizikom od razvoja poremećaja prejedanja godinu dana kasnije.
Povezanost između rizika od poremećaja prehrane i korištenja društvenih medija višestruka je, a načini da zaštitite sebe i djecu u svom životu mogu imati različite oblike, poručuju stručnjaci.
Zašto je veza između društvenih medija i poremećaja prehrane tako jaka
Postoje mnogi čimbenici, uključujući usporedbe, izloženost nedostižnim tjelesnim idealima i intenziviranje impulzivnog ponašanja, prema Nagati.
Jedna od stvari koje znamo je da društveni mediji daju veći i neposredniji pristup tinejdžerima oko različitih ideja. To je i dobro i loše, kaže Erin Birely, licencirana profesionalna savjetnica u centaru za liječenje poremećaja prehrane.
Društveni mediji olakšavaju pridruživanje zajednicama, ali neke mogu uključivati ljude koji nemaju zdrave ideje o hrani i izgledu tijela, smatra Birely. Mogu dijeliti opasno ponašanje, što može utjecati na ono što počnete doživljavati normalnim.
Društveni mediji definitivno mogu povećati učestalost da djeca gledaju slike koje su uređene ili postavljene na određeni način, koje nastavljaju održavati ovu vrstu ideala mršavosti ili ideala tijela koji nisu realni.
Detoksikacija od društvenih mreža poboljšava mentalno zdravlje i spašava mozak od truljenja
Osim potencijalno štetnih slika, mnogi utjecajni ljudi plaćeni su za promoviranje proizvoda koji potiču mršavljenje. Postoji svijest o tome da reklame u časopisima mogu učiniti da se ljudi osjećaju loše zbog svog izgleda pa će kupiti proizvod u nadi da će napraviti promjenu, ali takve je taktike teže prepoznati na društvenim mrežama, kaže Jennifer Rollin, osnivačica Centra za poremećaje prehrane u Rockvilleu.
Problem nije samo u onome što tinejdžeri vide, već i u njihovom razumijevanju da ih drugi vide – bilo da ih maltretiraju ili im daju komplimente.
Ove povratne informacije mogu dovesti do začaranog kruga i dodatnih pritisaka. Tinejdžeri mogu provesti puno vremena razmišljajući ili planirajući objave na društvenim mrežama, što može dovesti do tjeskobe i stresa, kaže Nagata.
Problematičan sadržaj može biti teško uočiti
S obzirom na to da im je pristup društvenim mrežama danas gotovo nemoguće danas uskratiti, važno je da odrasli održavaju otvorene razgovore s tinejdžerima i mlađom djecom o tome što vide na društvenim medijima.
Najopasnija stvar je zapravo normalizacija ponašanja koja su nevjerojatno poremećena… Normalizacija ove usredotočenosti na gubitak težine i opsjednutost slikom tijela, kaže Rollin te savjetuje da ih pokušate usmjeriti na raznolik sadržaj koji nema nikakve veze s imidžom kao što su hobiji, putovanja ili neka druga iskustva.
Znakovi upozorenja za poremećaje prehrane
Kada pojedinac postane zaokupljen ili opsjednut težinom, izgledom, veličinom tijela, hranom ili tjelovježbom na način koji pogoršava kvalitetu njihova života i svakodnevnog funkcioniranja zvoni na uzbunu. Često se povlače i iz uobičajenih aktivnosti ili od vršnjaka zbog zabrinutosti oko veličine tijela i izgleda, upozorava Nagata te dodaje kako sam izgled osobe ne mora nužno ukazivati na poremećaj prehrane, s obzirom na to da se radi o psihičkom a ne isključivo fizičkom poremećaju.
A. H.
