Ova je godina posebno teška, a da ne govorimo o zadnjim tjednima…
Osim padnemije koronavirusa koja nas je sve zatvorila u kuću, u njoj se na žalost manje sigurno osjećamo od kad nas je zadesio jak potres koje je mnoge stanovnike ostavio bez krova nad glavom. Ono što slijedi nakon prvog šoka je suočavanje sa situacijom i užasnom tragedijom – od gledanja i izvlačenja žrtva iz ruševina do čišćenja nereda koje je potres ostavio, a možda su ipak najteže one posljedice koje se ne vide okom, a to je psihičko stanje.
Svi smo imali prilike vidjeti slike porušenih zgrada, životinja koje u strahu lutaju cestama, herojskih postupaka mnogih spasioca koji su uslijedili nakon kaosa. Ali ne vidimo dugoročne posljedice koje će potres ostaviti na ljude jer nemamo mogućnosti zaviriti u nečiju glavu i dušu, pa možemo samo zamisliti kako se ljudi osjećaju nakon ovakve prirodne katastrofe. Barem se to odnosi na većinu nas. Ipak postoje oni koji mogu shvatiti i otkriti kako se pojedinac osjeća i kakve mogu biti posljedice, a to su psiholozi koji i donose objašnjenja kako bismo mogli lakše razumjeti kakve sve mogu biti posljedice potresa na ljude.
1. Hipervigilancija
Prema riječima psihologinje Carolyn Wagner, koja je i psihoterapeut, kod onih koji su preživjeli potres može se javiti i Hipervigilancija. To je stanje povećane budnosti. Ako ste u stanju prekomjerne kontrole, izuzetno ste osjetljivi na vašu okolinu.
„Bilo kakav zvuk, pa iako se radio o tihom zvuku, vas će potaknuti da pronađete zaklon. Dobronamjerni, ali neočekivani dodir od druge osobe može probuditi želju da vrisnete i pobjegnete. To se događa jer je tijelo u stanju opreza od događanja koji može utjecati na vašu sigurnost, zbog čega ćete stalno biti na oprezu i spremni na bijeg“, pojasnila je. Često će to proći samo od sebe, ali može biti simptom puno goreg stanja ako ne prođe, a to je PTSP.
11 iznenađujućih i zanimljivih činjenica o potresima
2. Anksioznost i depresija
Nakon što je nekome ugrožen život nakon potresa, nije neuobičajeno da se javi znakovi depresije i anksioznosti, naglasila je Nikita Banks, klinički socijalni radnik i psihoterapeut u New Yorku. Te će dva stanja pokazivati slične simptome, poput umora, manjka sna, smanjenog interesa za svakodnevne aktivnosti, manjak strpljenja i koncentracije.
3. Mentalna blokade
Prema riječima Banks, često je ovo posljedica potresa ili drugih prirodnih katastrofa a javlja se kako bi osoba svjesno mogla predahnuti od događaja koji im ometa misli.
„Važno je pomoći im da što prije poslože rutinu i da je se drže nje kako bi im to pomoglo da se, koliko je moguće, vrate u normalu i tako ponovo osjete sigurnost u okolini u kojoj žive“, dodala je.
4. Strah od potresa
Dr. Craig April, psiholog i direktor centra za anksiozne napada u Los Angelesu, smatra kako uz ovu fobiju ili strah osoba ima tendenciju da se fokusira na želju da sve kontrolira, pa tako i mogućnost pojave novog potresa. Ipak, jasno je da se radi o prirodnoj sili na koju čovjek nema baš nikakvog utjecaja, a sve navedeno može utjecati na pojavu anksioznosti.
5. PTSP
Prema riječima kliničke psihologinje dr. Jane Scrivari, koja je i sama proživjela potres, mnogi će ljudi koji su osobno pogođeni potresom, iskusiti simptome koji podsjećaju na PTSP. Većina će se također oporaviti, dok će manjina ostati zarobljena s poteškoćama, i negdje u procesu oporavka će se kod njih razviti PTSP. Simptomi PTSP-a uključuju jak strah, slike nakon potresa i noćne more. Radi se o najozbiljnijoj psihološkoj posljedici potresa koji se može razviti.
A. A.
Foto: Shutterstock
