Osjećaj stresa može postati konstanta, a osjećaj krivnje jer se ne može sve savladati rezultira time da umjesto zadovoljstva, aktivnosti postaju teretom i umjesto poletnosti i energije osjeća se nevoljkost i umor.
Razdoblje božićnih i novogodišnjih blagdana, pa i vrijeme školskih praznika nakon toga, trebalo bi biti jedno od ljepših razdoblja u godini. No, nije rijetko da se umjesto relaksiranosti i dobrog raspoloženja u ljude uvuče razdražljivost ili sjeta, čak i bez nekog osobitog razloga. Iako će, izravno zapitana, velika većina ljudi odgovoriti da se raduje svim mogućnostima blagdana, osobito ako su obilježeni i prožeti duhovnim i obiteljskim ozračjem kao Božić, nerijetko se očekivanja i ostvarenja ne podudaraju, te nakon razdoblja koje je trebalo donijeti nepomućeno zadovoljstvo ostajemo pomalo razočarani. I onda je svatko kriv – suprug, djeca, rođaci, prijateljice… A zapravo ne treba kriviti nikoga. Postoje i objektivni i subjektivni razlozi zašto je koji put blagdane teško preživjeti.
Nema jednostavnog razloga zašto su neki sjetniji i depresivniji u razdoblju blagdana. Stručnjaci se slažu da su među najvažnijim uzrocima prevelika i nerealna očekivanja. Ona su najizraženija u području obiteljskih i društvenih odnosa, financijskih mogućnosti te obveza i aktivnosti povezanih s blagdanima. Blagdani ne donose magične promjene i ne očekujte da se odnosi promijene čarobnim štapićem samo zato jer su blagdani. Ako tijekom godine postoje obiteljske nesuglasice ili (ne)kolegijalna netrpeljivost, oni neće nestati zbog jedne učtive posjete, čestitke ili telefonskog poziva.
Duh imperativnog optimizma te zahtjevi za kupovanjem različitih poklona, namirnica, potrebne i nepotrebne odjeće i različitih sitnica, toliko su agresivno potkrijepljeni reklamama i oglasima, primamljivim ponudama i odgodama načina plaćanja, da je teško odoljeti kolektivnoj groznici. Pritom je financijska realnost obično u raskoraku sa željama, a kako su pritisci snažni, pojavljuje se s jedne strane želja za zadovoljenjem namjera kupnje, a s druge strane grižnja savjesti, jer vam savjest poručuje da se novac izdaje za nepotrebne stvari i da ga se izdaje previše. Nizovi obroka koji moraju biti pripremljeni, nizovi posjeta koji se očekuju, mogu osim obveze i zadovoljstva zbog druženja i susreta predstavljati i velik teret, osobito ako se mora obaviti i organizacija i nabavka i priprema.
Gotovo svi datumi (rođendani i obljetnice, a osobito ovakvi blagdani puni uspomena pa i simbolično prelaženje iz jedne godine u drugu), tjeraju nas na nekakvo svođenje postignutog, životne ili barem godišnje inventure, prepoznavanje razočaranja i sučeljavanje s neostvarenim. Zbog neobjektivne sklonosti preuveličavanju vlastitih “neuspjeha” takve inventure vrlo lako mogu dovesti do depresivnih misli i osjećaja nezadovoljstva. Osim toga, ima ponekad i objektivnih tužnih životnih situacija – neke drage i voljene osobe više možda nisu s nama. U očekivanju, pripremama i nervozi može se dogoditi da je san lošiji nego obično, budi se prerano ili liježe kasno i teže se usniva.
Zbog obilnih i raskošnih obroka obično se nagomilaju kilogrami s kojima se onda bori sve do proljeća (kako ostati u formi za vrijeme blagdana?). Čak i bez pretjerivanja u konzumaciji i nekoliko čašica alkohola previše može donijeti glavobolju i umor. Osjećaj stresa može postati konstanta, a osjećaj krivnje jer se ne može sve savladati rezultira time da umjesto zadovoljstva, aktivnosti postaju teretom i umjesto poletnosti i energije osjeća se nevoljkost i umor.
Ne treba zanemariti ni utjecaj godišnjeg doba upravo u vrijeme ovih blagdana – sati i sati mraka, hladnoća, nedostatak sunčeve svjetlosti. Sezonskim promjenama raspoloženja i općenitom lošijim osjećanju tijekom zime su mnogi ljudi podložni. Danas je sezonski afektivni poremećaj prepoznat kao medicinski entitet. Poremećaj uključuje depresivno i bezvoljno raspoloženje u zimskim mjesecima, koje započinje u jesen, traje kroz razdoblje zimskih kratkih dana i prestaje u proljeće. Smatra se da je uzrok neravnoteža u izlučivanju neurotransmitora odnosno manjku serotonina, hormona koji potiče dobro raspoloženje. Pomoć u takvim slučajevima mogu biti mali trikovi: dobro osvijetljeni prostori u kojima se boravi, prilagodba dnevnog ritma kako bi se “uhvatilo” što više svjetla, vikendi sa što aktivnijim boravkom na otvorenom.
Što se može učiniti da bi blagdani protekli uistinu ugodno?
Najvažnije i osnovno je da očekivanja budu realna. Raspoloživo vrijeme valja objektivno procijeniti i ne treba se prepustiti bujici kupovanja, nabavki i priprema jestvina. Umjesto toga treba planirati kvalitetno vrijeme s obitelji, ne mora biti ni putovanje ni izlet – bilo kakva zajednička aktivnosti daleko je dragocjenija od još jedne igračke ili majice. Ne treba zanemariti ni druge ljude do kojih nam je stalo i koje smo mjesecima zaboravili nazvati ili druženje opetovano morali otkazati zbog obveza.
Ako nekoga od dragih osoba više nema, iako je osjećaj tuge neizbježan, treba se prisjetiti lijepih trenutaka i oživjeti dobre i plemenite osjećaje koje su poklonili i ostavili. Ljudi su skloni pamtiti lijepe stvari i situacije, a loše zaboravljati i zato prošlost uvijek izgleda nerealno ružičasta i nepravedno zasjenjuje ono što sada imamo. Ako smo u sjećanju zadržali tople i nježne slike božićnih blagdana iz djetinjstva, kada su kolači bili slađi, pjesme dirljivije, raspoloženje svečanije a jela tajnovito ukusnija, moramo znati da je i samo raspoloženje i osjećaj zajedništva ono što se može preslikati na današnji blagdanski ugođaj obitelji.
Ne treba imati nikakvu grižnju savjesti što kolači nisu poput bakinih ili što bakalar nema onaj nezaboravni miris djetinjstva. Naši će dragi biti zadovoljni ako smo mi dovoljno spremni pružiti osjećaj optimizma i zadovoljstva, a ako zračimo razočaranjem zbog toga što, nije sve savršeno, sigurno smo svima blagdane pokvarili.
