Sa svih strana možemo čitati ili vidjeti natpise koji nas potiču da budemo bolji nego što jesmo. To se događa osobito u ovo doba godine, kada mnogi od nas postavljamo novogodišnje odluke u želji da budemo bolji nego što jesmo, da razvijemo neku novu vještinu ili sposobnost.
U samoj svojoj biti, to je u redu, no što se događa kada to činimo pod svojevrsnom prisilom? Prisila u ovom kontekstu ne mora dolaziti od drugih
osoba, može biti dio poruka koje smo mi prihvatili od svojih roditelja ili pak
drugih važnih osoba.
U osnovi ovog drivera, odnosno
poruka kako se trebamo ponašati, prema teoriji transakcijske analize je da
svaki zadatak, svaka osoba, izjava, ono što napravimo treba i mora biti
ocijenjeno da li je više ili manje dobro ili loše. Što je prilično opterećujuće,
zar ne?
Primjerice, Marku je bilo jako važno da se svidi drugima na nenametljiv
način. Da bi u tome bio uspješan prema njegovim kriterijima, mnogo je vagao
što, kada i na koji način će nešto učiniti ili izreći. Za to mu treba puno
energije i često bi neke stvari prešutio ili ne bi učinio samo zato da ih ne
izgovori ili učini na krivi način.
Poput Marka, osobe koje imaju
driver “Budi savršen” će se vjerojatno često brinuti da će nešto krivo
napraviti. Oni se trude sagledati, promisliti i proraditi svaki i najmanji
detalj prije nego što zaključe da su završili i prije izloženosti komentarima
drugih osoba. Čak i kada se susreću s stvarima po prvi puta, oni imaju silnu
potrebu da to bude ispravno, točno i kvalitetno.
Marko za sebe ne bi rekao da se trudi biti savršen. Dugo je Marko smatrao
da je posve normalno uvijek pokušavati biti najbolji što možeš biti. Kada se
Marko prihvati nečega, on to čita, proučava i sve dok ne zaključi da zna dovoljno
o tome, on ne kreće u to. Kod kupovanja automobila, Marko je utrošio sate i
sate proučavajući koji auto je najkvalitetniji za novce s kojima je raspolagao.
Proučio je što drugi kažu u tome, što su testovi pokazali na velikom broju
stranica. Isto se događa kada se Marko odluči baviti se novim hobijem ili pak
ako planira nekamo otići.
Markove kvalitete kao i drugih
ljudi s “Budi savršen” su dobra posvećenost detaljima u stvarima koje su im
važne, točnost, ispravnost, te ulaganje mnogo truda da idući puta budu bolji.
No, kao i druga prisilna ponašanja
i ovo ima svoja ograničenja. Ljudi s driverom “Budi savršen” su često dosta
spori, pedantni, nikada ne završavaju zadatke, radije sami provjeravaju detalje
umjesto da vjeruju prosudbi drugih, ne podnose kritiku drugih zbog čega je
često pokušavaju izbjeći, pomiču postavljene vremenske rokove te su učinkoviti
ali ne i uspješni.
Marko se odlučio za psihoterapiju nakon što je izgubio posao uz šefovo
objašnjenje da je previše puta probio postavljen vremenski rok, da je prespor u
izvršavanju svojih obaveza te da treba naučiti brže raditi. Marko je bio
potpuno shrvan jer je davao svoj maksimum, trudio se uvijek biti najbolji što
može biti, znao je da to što napravi je kvalitetno, ali isto tako da je često
bilo presporo. Tijekom psihoterapije, Marko je naučio prihvatiti da je normalno
raditi greške, te da je ponekad bolje učiniti nešto što i nije najkvalitetnije
ako to podrazumijeva da bude na vrijeme. Također, Marko je trebao otpustiti
stare poruke koje je dobio od svoje okoline u ranom periodu života kada ga se
najviše prihvaćalo i pohvaljivalo kada bi napravio nešto bolje od drugih. Marko
je naučio biti ponosan na sebe i kada rezultati nisu bili najbolji. Počeo je više
cijeniti svoj uložen trud, svoju uloženu energiju, vrijeme i sebe, a manje
krajnji rezultat i prosudbu drugih.
Autorica teksta:
Tatjana Gjurković, dipl.
psiholog, psihoterapeut
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)
